Zašto je nekim muškarcima njihova uloga u obitelji smanjena tijekom depresije?

Gubitak prihoda i nezaposlenost: Velika depresija dovela je do rasprostranjenog gubitka poslova i ekonomskih poteškoća, nesrazmjerno utječući na muškarce koji su bili glavni hranitelji obitelji. Ovaj gubitak prihoda i nezaposlenost izravno su utjecali na njihovu sposobnost da zbrinu svoje obitelji, dovodeći u pitanje njihovu tradicionalnu ulogu financijskih davatelja.

Spolne norme i očekivanja: Tijekom depresije, tradicionalne rodne uloge bile su još uvijek duboko ukorijenjene u društvu. Od muškaraca se očekivalo da budu glavni zarađivači i zaštitnici svojih obitelji. Nemogućnost ispunjavanja ove uloge zbog nezaposlenosti ili smanjenog prihoda može dovesti do osjećaja neadekvatnosti, srama i smanjenog osjećaja muškosti.

Kulturna stigma: Muškarci koji su tijekom depresije bili nezaposleni ili u financijskim problemima često su se suočavali s društvenom stigmom i kritikom. Prevladavajući društveni stav bio je da muškarci trebaju biti jaki i sposobni brinuti za svoju obitelj. Ova kulturološka stigma mogla bi dodatno narušiti muški osjećaj samopoštovanja i njihovu percipiranu ulogu u obitelji.

Promjena obiteljske dinamike: Ekonomski napori depresije također su doveli do promjena u obiteljskoj dinamici. U nekim su slučajevima žene bile prisiljene raditi plaćeni posao izvan kuće kako bi dopunile obiteljski prihod, dovodeći u pitanje tradicionalne rodne uloge i potencijalno mijenjajući strukture moći unutar obitelji. To bi moglo dodatno umanjiti osjećaj muške dominacije i važnosti unutar obiteljske jedinice.

Povećano oslanjanje na podršku vlade: Tijekom depresije došlo je do neviđene ekspanzije vladine intervencije i programa socijalne skrbi. To je zauzvrat smanjilo oslanjanje obitelji na muškarce kao jedine hranitelje i uvelo novi osjećaj ovisnosti o vanjskim izvorima podrške. To bi moglo dodatno umanjiti osjećaj autonomije muškaraca i njihovu tradicionalnu ulogu hranitelja obitelji.