Što uzrokuje oštećenje mozga uzrokovano meningitisom?
1. Upala i oteklina:Meningitis uzrokuje upalu moždanih ovojnica, zaštitnih slojeva koji prekrivaju mozak i leđnu moždinu. Ova upala može dovesti do povećanog pritiska unutar lubanje, što može stisnuti i oštetiti moždano tkivo.
2. Poremećaj krvno-moždane barijere:Meningitis, osobito ako ga uzrokuju određene bakterije ili virusi, može poremetiti krvno-moždanu barijeru, zaštitni mehanizam koji sprječava štetne tvari da uđu u mozak. Ovaj poremećaj omogućuje toksinima i upalnim čimbenicima da uđu u mozak, uzrokujući oštećenje moždanih stanica.
3. Cerebralni edem:Teška upala i povećani pritisak unutar lubanje mogu dovesti do cerebralnog edema, što je oticanje moždanog tkiva zbog nakupljanja tekućine. Cerebralni edem može dodatno povećati pritisak na moždane strukture i rezultirati oštećenjem tkiva.
4. Ishemija i moždani udar:upala i oticanje moždanih opni mogu stisnuti krvne žile i ograničiti protok krvi u mozgu. To može dovesti do ishemije, stanja u kojem tkivo mozga nema kisika i hranjivih tvari, što rezultira moždanim udarom.
5. Apsces mozga:Bakterije ili gljivice koje uzrokuju meningitis ponekad mogu ući u tkivo mozga i formirati apscese, koji su lokalizirane nakupine gnoja i inficiranog tkiva. Ovi apscesi mogu uzrokovati oštećenje okolnog moždanog tkiva.
6. Septička embolija:U nekim slučajevima, bakterije ili gljivice koje uzrokuju meningitis mogu putovati kroz krvotok i smjestiti se u malim krvnim žilama u mozgu, što dovodi do stvaranja septičke embolije. Ovi embolusi mogu blokirati protok krvi i uzrokovati ishemiju i oštećenje malih područja moždanog tkiva.
Ozbiljnost oštećenja mozga uzrokovanog meningitisom ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući uzročni organizam, imunološki odgovor pojedinca i brzinu dijagnoze i liječenja. Rana dijagnoza i odgovarajuća antibiotska ili antivirusna terapija mogu značajno smanjiti rizik od teških oštećenja mozga i dugotrajnih neuroloških komplikacija.
