Što određuje koliko brzo vaše srce kuca?
1. Autonomni živčani sustav:
- Otkucaje srca regulira autonomni živčani sustav, točnije simpatička i parasimpatička grana.
- Simpatička aktivacija: Tijekom stresa, tjelovježbe ili uzbuđenja, simpatički živčani sustav povećava broj otkucaja srca.
- Parasimpatička aktivacija: Kada ste u stanju mirovanja ili opuštenosti, parasimpatički živčani sustav usporava otkucaje srca.
2. Tjelesna aktivnost:
- Tjelesni napor, kao što je vježbanje ili bilo koja aktivnost koja povećava potrebu vašeg tijela za kisikom, dovodi do povećanja broja otkucaja srca.
3. Emocionalno stanje:
- Jake emocije, poput radosti, ljutnje ili straha, mogu privremeno ubrzati otkucaje srca.
4. Tjelesna temperatura:
- Porast tjelesne temperature, primjerice tijekom groznice ili u vrućem okruženju, može ubrzati rad srca.
5. Hormoni:
- Određeni hormoni, poput adrenalina (epinefrina), koji se oslobađaju tijekom tjelesne reakcije "bori se ili bježi", mogu uzrokovati ubrzanje otkucaja srca.
6. Lijekovi i tvari:
- Neki lijekovi, poput beta-blokatora, mogu usporiti otkucaje srca, dok ga drugi poput stimulansa (npr. kofein, nikotin) mogu povisiti.
7. Dob:
- Općenito, mlađi pojedinci imaju tendenciju bržeg otkucaja srca u mirovanju u usporedbi sa starijim odraslim osobama.
8. Genetika:
- Na individualne varijacije otkucaja srca mogu utjecati genetski čimbenici.
9. Razina kondicije:
- Redovita tjelesna vježba i povećana kardiovaskularna spremnost mogu dovesti do sporijeg otkucaja srca u mirovanju.
10. Zdravstveni uvjeti:
- Određena medicinska stanja, kao što su problemi sa štitnjačom, anemija, aritmije, bolesti srca i dijabetes, mogu utjecati na otkucaje srca.
Vrijedno je napomenuti da je normalan broj otkucaja srca u mirovanju za odrasle obično između 60 i 100 otkucaja u minuti (bpm). Međutim, postoje individualne varijacije, a ono što se smatra normalnim može se razlikovati od osobe do osobe. Savjetovanje sa zdravstvenim radnikom preporučuje se ako imate zabrinutosti ili značajne promjene u otkucajima srca.
