Višestruko Kako utječe na populaciju
- Mutacije:krajnji izvor genetske varijacije; mogu biti spontani ili uzrokovani okolišnim čimbenicima poput zračenja ili kemikalija.
- Protok gena:prijenos alela između populacija; može se dogoditi migracijom, peludom ili širenjem sjemena.
- Genetski drift:nasumična fluktuacija frekvencija alela uslijed slučajnih događaja; može se dogoditi kada mali broj jedinki kolonizira novo područje (učinak osnivača) ili kada populacija doživi usko grlo.
- Nenasumično parenje:događa se kada se jedinke pare asortativno (tj. pare se slični fenotipovi) ili disortativno (tj. pare se različiti fenotipovi). Može promijeniti frekvencije alela i dovesti do evolucije
2) Prirodna selekcija.
- Djeluje na genetske varijacije, favorizirajući alele koji povećavaju šanse pojedinca za preživljavanje i reprodukciju u određenom okruženju.
- Može dovesti do prilagodbe:evolucija svojstava koja čine organizme bolje prilagođenima njihovoj okolini.
- Različite vrste:
- Stabiliziranje:daje prednost prosječnim fenotipovima
- Usmjereno:favorizira jedan ekstremni fenotip
- Disruptivan:favorizira oba ekstremna fenotipa
3) Čimbenici okoliša:
- Abiotski čimbenici:nežive komponente okoliša poput temperature, padalina, sunčeve svjetlosti, pH i dostupnosti resursa.
- Biotički čimbenici:žive komponente okoliša poput grabežljivaca, plijena, natjecatelja, patogena i zajedničara.
- Poremećaji:događaji koji narušavaju ekosustav; mogu biti prirodne (npr. požar, poplave, vulkanske erupcije) ili antropogene (npr. onečišćenje, krčenje šuma).
- Promjene okoliša mogu utjecati na veličinu, strukturu i dinamiku populacije.
4) Veličina populacije
- Utječe na genetsku varijaciju, budući da je veća vjerojatnost da će manje populacije doživjeti genetski drift i izgubiti genetsku raznolikost.
- Može utjecati na ranjivost populacije na promjene okoliša i izumiranje.
- Manje populacije mogu biti manje otporne na fluktuacije okoliša, dok veće populacije mogu biti stabilnije i sposobnije podnijeti poremećaje.
- Utječe na dinamiku populacije i stopu rasta.
5) Gustoća naseljenosti:
- Broj jedinki po jedinici površine ili volumena; utječe na interakcije među pojedincima i natjecanje za resurse.
- Velika gustoća može povećati konkurenciju i prijenos bolesti, potencijalno smanjujući rast populacije i preživljavanje.
6) Dobna struktura:
- Odnosi se na udio pojedinaca u različitim dobnim skupinama unutar populacije. Važno jer različite dobne skupine imaju različite potrebe i mogu različito pridonijeti populacijskoj dinamici.
- Može utjecati na rast populacije, stabilnost i osjetljivost na promjene okoliša. Populacije s iskrivljenom dobnom strukturom mogu biti manje otporne i teško se oporavljati od poremećaja.
7) Omjer spolova:
- Utječe na reproduktivni uspjeh i može utjecati na rast i dinamiku populacije.
- Odstupanja od uravnoteženog omjera spolova mogu promijeniti mogućnosti parenja, natjecanje i reproduktivne strategije, potencijalno utječući na ukupnu strukturu populacije.
8) Geografski raspon:
- Opseg područja na kojem je populacija raspoređena.
- Utječe na genetsku varijaciju i prilagodbu, jer različiti dijelovi područja mogu imati različite uvjete okoliša.
- Fragmentirane populacije mogu imati smanjenu genetsku raznolikost i suočene su s povećanom ranjivošću na promjene okoliša.
9) Interakcije stanovništva:
- Inter-specifične interakcije:interakcije između različitih vrsta, uključujući natjecanje, predatorstvo, parazitizam, uzajamnost i komenzalizam. Može utjecati na veličinu, distribuciju i dinamiku populacije.
- Intra-specifične interakcije:interakcije između jedinki iste vrste, uključujući suradnju, natjecanje, teritorijalnost i odabir srodnika. Može utjecati na društveno ponašanje, korištenje resursa i strukturu stanovništva.
Ukratko, više čimbenika može utjecati na populaciju. Ovi čimbenici djeluju jedni na druge, oblikujući karakteristike populacije, dinamiku i otpornost kao odgovor na promjenjive uvjete okoliša i ekološke interakcije.
