Što se mora pratiti kada je osoba dijabetičar?
1. Razina glukoze u krvi: Razine glukoze u krvi ili šećera u krvi temelj su upravljanja dijabetesom. Dijabetičari trebaju redovito kontrolirati razinu glukoze u krvi, obično nekoliko puta dnevno. To se može postići pomoću mjerača glukoze u krvi koji mjeri koncentraciju glukoze u kapi krvi dobivenoj ubodom prsta.
2. Doze inzulina :Inzulin je hormon koji regulira metabolizam glukoze. Za osobe s dijabetesom tipa 1 ili dijabetesom tipa 2 kojima je potrebna terapija inzulinom, ključno je pratiti doze inzulina i njihov utjecaj na razinu glukoze u krvi. Ispravna primjena inzulina, vrijeme i prilagodba doze ključni su za održavanje optimalne kontrole glikemije.
3. Glikirani hemoglobin (HbA1c) :HbA1c test mjeri prosječnu razinu glukoze u krvi u posljednja 2-3 mjeseca. Pruža opću procjenu toga koliko se dobro upravlja dijabetesom. Redovito praćenje HbA1c pomaže zdravstvenim radnicima da prilagode planove liječenja i procijene učinkovitost strategija upravljanja dijabetesom.
4. Unos hranom: Dijabetičari trebaju pažljivo upravljati svojim unosom u prehrani kako bi održali stabilnu razinu glukoze u krvi. Praćenje izbora hrane, planiranje obroka i kontrola porcija ključni su aspekti upravljanja dijabetesom. Dijetetičari ili pružatelji zdravstvenih usluga mogu dati smjernice o stvaranju zdrave, uravnotežene prehrane koja podržava kontrolu šećera u krvi.
5. Režim vježbanja :Redovita tjelesna aktivnost igra značajnu ulogu u liječenju dijabetesa. Praćenje intenziteta, trajanja i učestalosti vježbanja važno je za optimizaciju dobrobiti vježbanja uz smanjenje rizika od hipoglikemije (niske razine šećera u krvi). Savjetovanje sa zdravstvenim radnicima ili fitness trenerima može pomoći u stvaranju sigurnog i učinkovitog plana vježbanja.
6. Upravljanje težinom :Održavanje zdrave tjelesne težine presudno je za osobe s dijabetesom. Praćenje težine i sastava tijela pomaže u procjeni učinkovitosti intervencija u prehrani i vježbanju te smanjuje rizik od razvoja komplikacija povezanih s pretilošću.
7. Krvni tlak :Visoki krvni tlak (hipertenzija) čest je komorbiditet kod dijabetesa. Redovito praćenje krvnog tlaka ključno je za otkrivanje i liječenje hipertenzije, jer povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija.
8. Razine kolesterola :Praćenje razine kolesterola, uključujući kolesterol lipoproteina niske gustoće (LDL) i kolesterol lipoproteina visoke gustoće (HDL), važno je za dijabetičare kako bi smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti.
9. Funkcija bubrega :Dijabetes može utjecati na funkciju bubrega, stoga je praćenje funkcije bubrega redovitim pretragama urina i krvi ključno. Rano otkrivanje problema s bubrezima omogućuje odgovarajuće intervencije za sprječavanje ili usporavanje napredovanja bolesti bubrega.
10. Zdravlje stopala :Dijabetes može dovesti do oštećenja živaca (neuropatije) i slabe cirkulacije u stopalima, povećavajući rizik od komplikacija na stopalima. Redoviti pregledi stopala, uključujući provjeru mjehurića, ranica i promjena boje kože ili temperature, ključni su za sprječavanje infekcija stopala i ulceracija.
