Kako starost utječe na mozak?
1. Smanjeni volumen mozga: Mozak postupno gubi volumen kako ljudi stare. Ovaj gubitak moždanog tkiva najizraženiji je u frontalnim i temporalnim režnjevima, koji su uključeni u funkcije kao što su pamćenje, izvršne funkcije i jezik.
2. Promjene u strukturi mozga: Osim što gubi volumen, mozak starenjem prolazi i kroz strukturne promjene. Te promjene uključuju stanjivanje moždane kore, širenje ventrikula (prostora ispunjenih tekućinom u mozgu) i razvoj lezija bijele tvari.
3. Promjene neurotransmitera: Neurotransmiteri su kemikalije koje prenose signale između neurona u mozgu. Razine određenih neurotransmitera, poput dopamina, serotonina i norepinefrina, smanjuju se s godinama. Te promjene mogu pridonijeti kognitivnom padu i promjenama raspoloženja.
4. Povećana upala: Upala je prirodni odgovor na ozljedu ili infekciju, ali kronična upala može pridonijeti starenju mozga i neurodegeneraciji. Upalni markeri u mozgu često su povišeni u starijih osoba, čak i u odsutnosti bilo kakve očite bolesti.
5. Oksidativni stres: Oksidativni stres nastaje kada postoji neravnoteža između proizvodnje slobodnih radikala (nestabilnih molekula koje mogu oštetiti stanice) i sposobnosti tijela da ih neutralizira. Smatra se da oksidativni stres igra ulogu u procesu starenja i povezan je s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti.
6. Smanjena neurogeneza: Neurogeneza, ili rađanje novih neurona, događa se tijekom života u određenim regijama mozga, poput hipokampusa. Međutim, stopa neurogeneze opada s godinama, što može pridonijeti opadanju pamćenja povezanom sa starenjem.
Važno je napomenuti da ove promjene u mozgu ne dovode neizbježno do kognitivnog pada ili demencije. Mnoge starije odrasle osobe održavaju dobru kognitivnu funkciju te nastavljaju učiti i baviti se mentalno stimulirajućim aktivnostima. Ipak, promjene koje se starenjem događaju u mozgu mogu povećati rizik od kognitivnih oštećenja i neurodegenerativnih bolesti.
Održavanje zdravog načina života, bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanje mentalne aktivnosti i upravljanje temeljnim zdravstvenim stanjima mogu pomoći u ublažavanju učinaka starenja mozga i promicanju kognitivnog zdravlja kako ljudi stare.
