Koji tjelesni sustavi djeluju kada osoba drhti da se zagrije?
1. Živčani sustav:
- Hipotalamus, koji djeluje kao tjelesni termostat, detektira pad tjelesne temperature.
- Pokreće simpatički živčani sustav (SNS) da pokrene reakciju drhtanja.
- SNS šalje signale kroz živce do skeletnih mišića, aktivirajući drugu fazu drhtanja.
2. Mišićni sustav:
- Skeletni mišići primaju signale iz živčanog sustava i počinju se brzo kontrahirati i opuštati, stvarajući toplinu.
- Ova nevoljna aktivnost mišića proizvodi vibracije poznate kao drhtanje.
- Povećana mišićna aktivnost potiče brzinu metabolizma i proizvodnju topline.
3. Cirkulacijski sustav:
- Vazomotorni centar u mozgu također aktivira krvožilni sustav kao dio odgovora na drhtanje.
- Sužava krvne žile u koži, preusmjerava protok krvi u vitalne organe i smanjuje gubitak topline kroz površinu kože.
- Ova vazokonstrikcija pomaže u očuvanju tjelesne topline i održava višu unutarnju temperaturu.
4. Stvaranje topline:
- Dok se mišići skupljaju i opuštaju, stvaraju trenje koje proizvodi toplinu.
- Povećana metabolička aktivnost uslijed drhtanja također stvara toplinu kao nusprodukt.
- Tijelo koristi ovu toplinu da povisi svoju ukupnu temperaturu i vrati toplinsku udobnost.
5. Povratne informacije i propisi:
- Kako tjelesna temperatura raste zbog drhtavice, hipotalamus prima signale od temperaturnih receptora u tijelu.
- Kada se postigne željena temperatura, hipotalamus smanjuje aktivaciju SNS-a, smanjuje drhtavicu i omogućuje stabilizaciju tjelesne temperature.
Ukratko, kada osoba drhti da se zagrije, živčani sustav inicira kontrakcije mišića putem simpatičkog živčanog sustava. Mišićni sustav stvara toplinu brzim kontrakcijama mišića, dok krvožilni sustav preusmjerava protok krvi kako bi sačuvao toplinu. Ovaj koordinirani odgovor pomaže tijelu povećati temperaturu i održati homeostazu u hladnim uvjetima.
