Zašto bi se količina urina smanjila?
1. Dehidracija:
- Nedovoljan unos tekućine ili pretjerani gubitak tekućine (zbog znojenja, proljeva ili povraćanja) može dovesti do dehidracije. Kada tijelo nema dovoljno tekućine, ono štedi vodu, što dovodi do smanjene proizvodnje urina.
2. Disfunkcija bubrega:
- Stanja koja utječu na sposobnost bubrega da pravilno funkcioniraju, poput bolesti bubrega ili zatajenja bubrega, mogu dovesti do smanjenja izlučivanja urina. Oštećeni bubrezi možda neće moći učinkovito filtrirati otpadne tvari i proizvoditi urin.
3. Lijekovi:
- Određeni lijekovi mogu imati diuretičko ili antidiuretsko djelovanje, utječući na izlučivanje urina. Diuretici povećavaju stvaranje urina, dok ga antidiuretici smanjuju. Neki lijekovi za krvni tlak, lijekovi protiv bolova i lijekovi za kemoterapiju mogu utjecati na izlučivanje urina.
4. Hormonska neravnoteža:
- Hormoni poput vazopresina (antidiuretski hormon) i aldosterona reguliraju ravnotežu vode i elektrolita u tijelu. Neravnoteža ovih hormona može utjecati na izlučivanje urina. Na primjer, visoke razine vazopresina mogu dovesti do smanjene proizvodnje urina.
5. Zapreka:
- Blokade u urinarnom traktu, kao što su bubrežni kamenci, tumori ili povećana prostata kod muškaraca, mogu ometati protok urina, što dovodi do smanjenog izlučivanja urina.
6. Šok:
- Teška stanja poput šoka, uzrokovana gubitkom krvi, teškom infekcijom ili zatajenjem srca, mogu smanjiti dotok krvi u bubrege, utječući na njihovu sposobnost stvaranja urina.
7. Dijabetes:
- Nekontrolirani dijabetes može dovesti do dijabetičke ketoacidoze (DKA), stanja koje karakteriziraju visoke razine šećera u krvi i prisutnost ketona u mokraći. DKA može uzrokovati dehidraciju i smanjeno izlučivanje urina.
Važno je konzultirati se sa zdravstvenim djelatnikom ako osjetite značajan pad količine mokraće, jer to može ukazivati na temeljno zdravstveno stanje koje zahtijeva procjenu i liječenje.
