Po čemu je izmjena plinova kod ljudi slična biljnoj?
- Puci u biljkama su analogne alveolama u ljudskim plućima. I biljke i ljudi posjeduju strukture koje olakšavaju izmjenu plinova između unutarnjeg okoliša organizma i vanjske atmosfere.
Proces difuzije
- Proces difuzije: Kod biljaka se puči otvaraju kako bi se omogućila difuzija plinova između vanjskog okoliša i međustaničnog prostora biljke. Kisik (O2) difundira u biljku dok ugljični dioksid (CO2) difundira van tijekom procesa fotosinteze. Slično tome, kod ljudi kisik difundira u tijelo tijekom udisaja, dok ugljični dioksid difundira tijekom izdisaja. Ova izmjena plinova događa se kroz alveole u plućima i kapilare koje ih okružuju, omogućujući unos i otpuštanje tih plinova.
Gradijent koncentracije
- Gradijent koncentracije :I biljke i ljudi oslanjaju se na gradijente koncentracije kako bi olakšali izmjenu plinova. Stomata i lišće kod biljaka, te alveole kod ljudi, stvaraju gradijente koncentracije koji omogućuju plinovima da se kreću od područja veće koncentracije do niže koncentracije. Kisik ulazi u organizam, a ugljični dioksid izlazi.
Transport plinova
- Transportni mehanizmi: U biljkama plinovi poput kisika i ugljičnog dioksida difundiraju izravno kroz međustanične prostore i stanične membrane. Kod ljudi, međutim, specijalizirane molekule, poput hemoglobina u crvenim krvnim stanicama, olakšavaju transport kisika i ugljičnog dioksida kroz tijelo. Hemoglobin se veže za kisik u plućima i oslobađa ga u tkivima gdje je koncentracija kisika niža.
Uredba
- Regulacija razmjene plina: I biljke i ljudi imaju regulatorne mehanizme za kontrolu izmjene plinova. Kod biljaka, otvaranje i zatvaranje stomata regulirano je različitim čimbenicima kao što su intenzitet svjetlosti, koncentracija ugljičnog dioksida i dostupnost vode. Kod ljudi, brzinu disanja, a time i izmjenu plinova, kontrolira respiratorni centar u mozgu, a na nju utječu čimbenici kao što su tjelesna aktivnost i razina ugljičnog dioksida u krvi.
Iako postoje neke sličnosti u izmjeni plinova kod ljudi i biljaka, postoje i značajne razlike u uključenim mehanizmima i strukturama, kao iu korištenju specijaliziranih molekula poput hemoglobina kod ljudi za učinkovit prijenos kisika.
