Što su uspjeli arapski liječnici?
- Arapski je bio dominantan znanstveni jezik od 8. do 13. stoljeća.
- Arapski znanstvenici sačuvali su mnogo klasične grčke i perzijske mudrosti kao i staroindijski doprinos medicini i znanosti; također su dali vrijedne komentare i kritike.
- Osnovane škole farmacije.
- Osnovao prve bolničke ustanove za medicinsko podučavanje u 9. stoljeću u Tunisu i Egiptu.
- Napisao medicinske enciklopedije koje su opisivale stotine bolesti i njihove simptome i tretmane.
- Promicao kliničko promatranje i empirizam u vrijeme kada je Europa Hipokratova učenja smatrala svetim.
- Al-Zahrawi je razvio kirurške instrumente i tehnike koje stoljećima nisu bile unaprijeđene u Europi.
- Ibn al-Haytham ispravio je Ptolomejevo netočno objašnjenje fiziologije oka i objasnio kako svjetlost ulazi u oko i projicira se u mozak, postavljajući osnovu moderne optike.
- Arapski liječnici i kirurzi dali su značajan doprinos na polju ljudske anatomije, a također su napravili prve velike pomake na polju eksperimentalne fiziologije nakon starih Aleksandrijaca.
- Tekst Ibn Sine, Kanon medicine (1025), sadržavao je važan napredak u odnosu na galensku medicinu, uključujući kliničku diferencijaciju između meningitisa i encefalitisa i uvođenje eksperimentalne medicine; bio je to najvažniji medicinski tekst svog vremena i postao je standardni udžbenik u europskim medicinskim školama sve do 17. stoljeća.
- Napisao opsežne tekstove koji detaljno opisuju upotrebu kauterizacije, kauterizacije, amputacije, kupiranja i pijavica.
- Proučavali su zaraznost bolesti i među prvima su prakticirali cijepljenje kao preventivu.
Kemija i alkemija
- Znanost kemija nastala je u muslimanskom svijetu kao izdanak alkemije, koja je korištena za razvoj industrijske upotrebe minerala i biljnih materija kroz eksperimente pokušaja i pogrešaka, a ne filozofsko teoretiziranje.
- Arapi su značajno napredovali na polju kemije i alkemije, te su prvi pripremili brojne kemikalije, uključujući kalijev hidroksid, dušičnu kiselinu i sumpornu kiselinu.
- Jabir ibn Hayyan, često smatran ocem moderne kemije, razvio je niz kemijskih tehnika - kao što su destilacija, kristalizacija i filtracija - koje su revolucionirale polje kemije, zajedno s opremom koja se u njoj koristi, kao što je alembik.
- Opisao sumpornu kiselinu i njenu primjenu u metalurgiji, te stvorio protoperiodični sustav koji klasificira metale prema njihovim svojstvima.
- U metalurgiji su otkrili nekoliko kemijskih primjena, uključujući tehniku naugljičavanja željeza.
- Napisali su prve knjige koje su kemiju izdvojile kao samostalnu znanost od alkemije, opisujući nekoliko kemijskih principa i procesa, poput kalcinacije, redukcije, sublimacije i destilacije, te izumili i razvili laboratorijsku opremu, uključujući alembik, destil i retortu.
Farmacija i farmakologija
- Prve prave apoteke pojavile su se u islamskom svijetu, au Bagdadu je u 8. stoljeću kalif al-Mansur osnovao prvu državnu bolnicu koja je pacijentima nudila besplatne lijekove, a izdao je i dekret kojim je zabranio izdavanje lijekova svima koji nije položio ispit.
- Koncept kliničkih ispitivanja za procjenu učinkovitosti lijekova prvi su upotrijebili islamski farmaceuti.
- Liječnici kao što su Muhammad ibn Zakariya al-Razi i Maimonides razvili su razne lijekove kao što su žižula za suzbijanje kašlja, živina mast, ljekoviti šećer i "teriak" protuotrov koji se i danas koristi.
- Najraniji poznati tekst o farmakologiji napisao je u 8. stoljeću iranski liječnik Jabir ibn Hayyan.
- Razvoj destilerije omogućio je prvu destilaciju alkohola, te izdvajanje brojnih aromatičnih esencija koje je prije bilo teško ili nemoguće dobiti, kao što su ružina vodica, nafta i kamfor.
- Razvili su i ekstrakciju ulja i alkoholnih pića iz biljaka za medicinske i gastronomske potrebe, te proizvodili nove vrste alkoholnih pića, poput rakije, džina, viskija, te destilaciju viskija i araka.
