Je li bolest sastavni dio boje kože?
Boja kože određena je količinom i vrstom melanina u koži. Melanin je pigment koji proizvode stanice u koži koje se zovu melanociti. Količina melanina u koži određena je genetikom i okolišnim čimbenicima, kao što je izloženost sunčevoj svjetlosti.
Bolest može utjecati na boju kože na više načina. Na primjer, neke bolesti mogu uzrokovati da koža postane svjetlija ili tamnija, dok druge mogu uzrokovati pojavu mrlja na koži ili promjenu boje. Neke bolesti također mogu uzrokovati upalu ili oticanje kože, što također može utjecati na boju kože.
Evo nekoliko konkretnih primjera kako bolest može utjecati na boju kože:
* Anemija :Anemija je stanje koje se javlja kada krv nema dovoljno crvenih krvnih stanica. To može uzrokovati da koža postane blijeda ili žuta.
* Dijabetes :Dijabetes je stanje koje se javlja kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristi pravilno. To može uzrokovati suhoću kože, svrbež i pucanje. Također može uzrokovati da koža na nekim područjima postane tamnija, a na drugima svjetlija.
* Bolesti jetre :Bolest jetre može uzrokovati da koža postane žuta ili zelena. To je zato što je jetra odgovorna za uklanjanje bilirubina iz krvi. Kada je jetra oštećena, bilirubin se može nakupiti u krvi i uzrokovati žutu boju kože.
* Addisonova bolest :Addisonova bolest je stanje koje se javlja kada nadbubrežne žlijezde ne proizvode dovoljno hormona. To može uzrokovati da koža postane tamna i kožasta.
* Rak kože :Rak kože može uzrokovati pojavu tamnih, ljuskavih mrlja ili ranica. Ove mrlje ili rane također mogu biti crvene, bijele ili smeđe.
* Acanthosis nigricans :Acanthosis nigricans je stanje koje uzrokuje da koža postane tamna i baršunasta. To je često znak temeljnog zdravstvenog stanja, poput dijabetesa ili raka.
Ako primijetite bilo kakve promjene u boji vaše kože, važno je posjetiti liječnika kako biste isključili bilo kakva temeljna medicinska stanja.
