Kako dijafragma mijenja tlak zraka u plućima kao rezultat disanja?
Dijafragma je mišić u obliku kupole koji se nalazi na dnu rebarnog luka. Odvaja prsnu šupljinu, koja sadrži pluća, od trbušne šupljine, koja sadrži želudac i crijeva.
Kada se dijafragma steže, ona povlači pluća prema dolje, stvarajući negativan tlak u prsnoj šupljini. Ovaj negativni tlak uzrokuje protok zraka u pluća kroz nos i usta.
Kada se dijafragma opusti, pluća se povlače i zrak izlazi kroz nos i usta.
Brzinu i dubinu disanja kontrolira respiratorni centar u mozgu. Respiratorni centar šalje signale dijafragmi i drugim dišnim mišićima kako bi kontrolirali kontrakciju i opuštanje tih mišića.
Čimbenici koji utječu na brzinu i dubinu disanja
* Potreba tijela za kisikom. Kada tijelo miruje, brzina disanja je sporija i plića nego kada tijelo vježba. To je zato što tijelo treba više kisika dok vježba, pa se brzina disanja povećava kako bi zadovoljila tu potrebu.
* Razine ugljičnog dioksida u krvi. Kada se razina ugljičnog dioksida u krvi poveća, brzina disanja se povećava. To je zato što je ugljični dioksid otpadni produkt staničnog disanja i važno ga je ukloniti iz tijela.
* Kiselost krvi. Kada krv postane kiselija, brzina disanja se povećava. To je zato što tijelo pokušava nadoknaditi kiselost izdisanjem više ugljičnog dioksida.
* Stanje živčanog sustava. Na brzinu disanja može utjecati stanje živčanog sustava. Na primjer, kada je osoba pod stresom ili tjeskoba, brzina disanja se može povećati.
Važnost disanja
Disanje je neophodno za život. Opskrbljuje tijelo kisikom i uklanja ugljični dioksid. Bez disanja tijelo ne bi moglo ispravno funkcionirati i na kraju bi umrlo.
