Koje su numeričke činjenice koje se prikupljaju i analiziraju mogu koristiti za unaprjeđenje znanosti medicine?
1. Demografija pacijenata: Dob, spol, rasa, etnička pripadnost itd.
2. Povijest bolesti: Prethodne bolesti, liječenja, operacije itd.
3. Obiteljska povijest: Zdravstvena stanja koja su prisutna u obitelji.
4. Simptomi: Što pacijent doživljava, kada je počelo, kako je napredovalo itd.
5. Vitalni znakovi: Tjelesna temperatura, krvni tlak, otkucaji srca, brzina disanja itd.
6. Laboratorijske pretrage: Krvne pretrage, analiza urina, slikovni testovi itd.
7. Planovi liječenja: Koji su tretmani pruženi, kada su pruženi, kako su se tolerirali itd.
8. Ishodi pacijenata: Kako se bolesnikovo stanje poboljšalo ili pogoršalo tijekom vremena, jesu li se oporavili ili umrli itd.
9. Štetni događaji: Sve negativne posljedice nastale kao posljedica liječenja.
10. Kvaliteta života: Kako bolesnikovo stanje utječe na njihovu sposobnost funkcioniranja u svakodnevnom životu.
Prikupljanjem i analizom ovih brojčanih činjenica, istraživači mogu identificirati obrasce i trendove koji mogu dovesti do novih tretmana i terapija. Na primjer, istraživači bi mogli otkriti da je određena kombinacija lijekova učinkovitija u liječenju određene vrste raka nego jedan lijek. Ili bi mogli otkriti da je određena genetska mutacija povezana s većim rizikom od razvoja određene bolesti. Te se informacije zatim mogu koristiti za razvoj novih lijekova, tretmana i strategija prevencije.
Osim za unaprjeđenje znanosti medicine, numerički se podaci također mogu koristiti za poboljšanje skrbi za pacijente. Na primjer, liječnici mogu koristiti elektroničke zdravstvene zapise (EHR) za praćenje pacijentove povijesti bolesti i prepoznavanje potencijalnih rizika. Također mogu koristiti podatke za personalizaciju planova liječenja i praćenje napretka pacijenata. To može dovesti do boljih ishoda za pacijente i smanjenih troškova za zdravstveni sustav.
