Što je sekundarni pregled u prvoj pomoći?
Sekundarni pregled uključuje pregled unesrećenog od glave do pete, provjeru znakova i simptoma raznih ozljeda i stanja. Obično uključuje sljedeće korake:
- Povijest bolesti: Pribavite informacije o prošloj medicinskoj povijesti unesrećenog, alergijama, trenutačnim lijekovima i svim relevantnim medicinskim stanjima. Ove informacije mogu pomoći u prepoznavanju potencijalnih čimbenika rizika i voditi daljnju procjenu i liječenje.
- Vitalni znakovi: Provjerite i zabilježite vitalne znakove ozlijeđenog, uključujući puls, disanje, krvni tlak i temperaturu. Odstupanja od normalnih raspona mogu ukazivati na temeljna medicinska stanja.
- Glava i lice: Provjerite ima li na glavi i licu ozljeda, deformiteta ili osjetljivosti. Provjerite ima li znakova krvarenja, oteklina, modrica, razderotina ili kontuzija. Nježno palpirajte lubanju radi bilo kakvih udubljenja ili kvržica koje bi mogle ukazivati na prijelom.
- Vrat: Procijenite vrat na bilo kakvu osjetljivost, bol ili poteškoće s gutanjem. Provjerite ima li deformiteta ili abnormalnog položaja koji bi mogli ukazivati na ozljedu kralježnice. Izvedite nježni test raspona pokreta kako biste procijenili stabilnost vrata.
- Prudi i pluća: Pregledajte prsni koš zbog bilo kakvih deformiteta, asimetrije ili paradoksalnih pokreta (kretanja u smjeru suprotnom od normalnog disanja). Poslušajte pluća pomoću stetoskopa za bilo kakve abnormalne zvukove disanja, kao što su zviždanje, pucketanje ili hropci, koji mogu ukazivati na probleme s disanjem.
- Trbuh: Pregledajte trbuh na osjetljivost, bol, modrice ili nadutost. Nježno palpirajte trbuh, obraćajući pozornost na lokaliziranu osjetljivost ili oprez (dobrovoljna kontrakcija mišića radi zaštite ozlijeđenog područja).
- Zdjelica: Provjerite postoji li u zdjelici osjetljivost, bol ili nestabilnost. Lagano stisnite kriste ilijake (kosti kuka) i simfizu pubis (zglob na prednjem dijelu zdjelice) kako biste procijenili moguće prijelome.
- Udovi: Pregledajte ima li na udovima deformiteta, prijeloma, uganuća ili iščašenja. Provjerite puls, osjet i kretanje u svakom udu. Procijenite ima li znakova kompartment sindroma (povećanog pritiska unutar mišićnog odjeljka), koji se može pokazati boli, oteklinom i smanjenim osjetom.
- Neurološka procjena: Izvršite kratku neurološku procjenu, uključujući provjeru razine svijesti unesrećenog, veličine zjenica i reaktivnosti, orijentacije na vrijeme, mjesto i osobu te bilo kakvih žarišnih neuroloških nedostataka (kao što su slabost ili paraliza na jednoj strani tijela).
- Psihosocijalna procjena: Uzmite u obzir emocionalno stanje unesrećenog i potrebe za podrškom. Pružite prvu psihološku pomoć ako je potrebno i osigurajte da se unesrećeni osjeća sigurno i smireno.
Tijekom sekundarnog pregleda važno je prenijeti nalaze i brige drugim zdravstvenim radnicima koji su uključeni u njegu pacijenta i dati prioritet liječenju na temelju ukupnog stanja unesrećenog i ozbiljnosti njegovih ozljeda ili zdravstvenih stanja.
