Koja je razlika između neuroza i psihoza kako demografske varijable poput rase, društvene klase, spola mogu utjecati na označavanje dijagnoze istih?
Neuroze i psihoze dvije su široke kategorije mentalnih poremećaja. Neuroze su manje teške od psihoza i obično ne uključuju gubitak testiranja stvarnosti. Osobe s neurozama mogu doživjeti tjeskobu, depresiju ili opsesivno-kompulzivni poremećaj. Psihoze su teže od neuroza i mogu uključivati gubitak sposobnosti testiranja stvarnosti, halucinacije i iluzije. Osobe s psihozama mogu doživjeti shizofreniju, bipolarni poremećaj ili veliki depresivni poremećaj s psihotičnim značajkama.
Demografske varijable i dijagnoza
Demografske varijable kao što su rasa, društvena klasa i spol mogu utjecati na dijagnozu i označavanje mentalnih poremećaja. Na primjer, kod obojenih je vjerojatnije da će im se dijagnosticirati shizofrenija nego kod bijelaca, iako zapravo nije vjerojatnije da će imati taj poremećaj. To je zbog niza čimbenika, uključujući rasizam i diskriminaciju u sustavu mentalnog zdravlja.
Ljudi iz nižih socioekonomskih klasa također imaju veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati mentalni poremećaj nego ljudi iz viših socioekonomskih klasa. To je zato što je veća vjerojatnost da će doživjeti siromaštvo, stres i druge čimbenike rizika za mentalne bolesti.
Žene imaju veću vjerojatnost da će dobiti dijagnozu anksioznosti i depresije nego muškarci. To je zato što je veća vjerojatnost da će doživjeti traumu i druge životne stresore koji mogu dovesti do ovih poremećaja.
Važno je biti svjestan potencijalnog utjecaja demografskih varijabli na dijagnozu i označavanje mentalnih poremećaja. To može pomoći da ljudi dobiju odgovarajuću skrb i liječenje koje im je potrebno.
Evo nekoliko konkretnih primjera kako demografske varijable mogu utjecati na dijagnozu i označavanje mentalnih poremećaja:
* Utrka: Afroamerikanci imaju veću vjerojatnost da će dobiti dijagnozu shizofrenije nego bijeli Amerikanci, iako zapravo nije vjerojatnije da će imati taj poremećaj. To je zbog niza čimbenika, uključujući rasizam i diskriminaciju u sustavu mentalnog zdravlja.
* Društvena klasa: Ljudi iz nižih socioekonomskih klasa imaju veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati mentalni poremećaj nego ljudi iz viših socioekonomskih klasa. To je zato što je veća vjerojatnost da će doživjeti siromaštvo, stres i druge čimbenike rizika za mentalne bolesti.
* Spol: Žene imaju veću vjerojatnost da će dobiti dijagnozu anksioznosti i depresije nego muškarci. To je zato što je veća vjerojatnost da će doživjeti traumu i druge životne stresore koji mogu dovesti do ovih poremećaja.
Važno je biti svjestan potencijalnog utjecaja demografskih varijabli na dijagnozu i označavanje mentalnih poremećaja. To može pomoći da ljudi dobiju odgovarajuću skrb i liječenje koje im je potrebno.
