Zašto porast depresivnog poremećaja u posljednjih 50 godina?

Ne postoji jasan konsenzus među stručnjacima za mentalno zdravlje i istraživačima u pogledu jedinstvenog konačnog objašnjenja za percipirani porast dijagnoze depresije u posljednjih 50 godina. Međutim, postoji nekoliko potencijalnih čimbenika koji su proučavani i predloženi:

Povećana svijest:

Jedno od mogućih objašnjenja je povećana svijest o problemima mentalnog zdravlja. Zahvaljujući naporima organizacija za mentalno zdravlje i kampanjama, došlo je do značajnog povećanja javnog znanja i razumijevanja depresije. Ta je svijest vjerojatno pridonijela tome da više pojedinaca traži pomoć i dobije dijagnozu.

Dijagnostičke promjene:

Promjene u dijagnostičkim kriterijima za depresiju tijekom vremena također su mogle igrati ulogu. Dijagnostičke kriterije za poremećaje mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, utvrdila je Američka psihijatrijska udruga (APA) putem svog Dijagnostičkog i statističkog priručnika (DSM). Revizije DSM-a tijekom godina ponekad su rezultirale širim ili inkluzivnijim kriterijima za dijagnosticiranje depresije, što je dovelo do očitog porasta slučajeva.

Čimbenici načina života:

Promjene u načinu života, društvenim normama i društvenim pritiscima značajno su utjecale na mentalno zdravlje. Čimbenici poput povećanog stresa, duljeg radnog vremena, smanjene tjelesne aktivnosti i poremećaja spavanja povezani su s povećanim rizikom od depresije.

Društveni mediji i tehnologija:

Porast upotrebe društvenih medija i tehnologije, osobito među mlađim generacijama, transformirao je društvene interakcije i komunikaciju. Konstantna izloženost nerealnim standardima ljepote, pretjerano online uspoređivanje i internetsko zlostavljanje mogu pridonijeti sniženom samopouzdanju i negativnom samopoimanju, potencijalno doprinijevši depresiji.

Zdravstvena stanja i lijekovi:

Određena medicinska stanja i lijekovi mogu dovesti do depresije kao nuspojave. S napretkom u zdravstvu i duljim životnim vijekom, povećana je i prevalencija kroničnih bolesti, što dovodi do potencijalnog porasta slučajeva depresije.

Genetski i biološki čimbenici:

Istraživanja su pokazala da genetski i biološki čimbenici mogu igrati ulogu u depresiji. Mogla bi postojati genetska komponenta koja određene pojedince čini osjetljivijima na depresiju ili osjetljivijima na stresore iz okoliša.

Povećana dostupnost skrbi:

Drugi čimbenik je povećana dostupnost usluga zaštite mentalnog zdravlja. Uz više dostupnih resursa, kao što su klinike za mentalno zdravlje, dežurne linije i opcije internetske terapije, pojedincima bi moglo biti lakše potražiti pomoć za probleme mentalnog zdravlja.

Kulturalne promjene u stavovima o mentalnom zdravlju:

Društveni stavovi prema mentalnim bolestima mijenjaju se tijekom vremena, postaju sve prihvatljiviji, a manje stigmatizirajući. Ova kulturološka promjena mogla bi potaknuti više pojedinaca da priznaju svoje probleme s mentalnim zdravljem i potraže stručnu pomoć.

Vjerojatno je kombinacija ovih čimbenika, a ne jedan uzrok, dovela do percipiranog porasta depresivnog poremećaja u posljednjih 50 godina. Važno je napomenuti da iako postoji više osoba s dijagnozom depresije, to ne znači nužno eksponencijalni porast prevalencije poremećaja. To bi jednostavno moglo odražavati poboljšano prepoznavanje, dijagnozu i izvješćivanje.