Koronavirus u kontekstu:Zašto neki ljudi vjeruju u teorije zavjere?
Tijekom pandemije COVID-19, razne teorije zavjere dobile su na snazi među nekim pojedincima. Te se teorije često šire društvenim mrežama i iskorištavaju postojeće nepovjerenje prema vladama, znanstvenim institucijama i tradicionalnim medijima. Evo nekoliko razloga zašto bi ljudi mogli vjerovati u teorije zavjere vezane uz koronavirus:
1. Dezinformacije i dezinformacije :Platforme društvenih medija olakšale su brzo širenje dezinformacija i dezinformacija, često zaobilazeći tradicionalne mehanizme provjere činjenica. Teorije zavjere cvjetaju u okruženjima u kojima je teško razlikovati točne od lažnih informacija.
2. Nedostatak znanstvenog razumijevanja :Neki ljudi mogu smatrati da su znanstvena objašnjenja porijekla virusa, širenja i liječenja složena ili neodoljiva. Teorije zavjere nude pojednostavljene narative koji su u skladu s postojećim uvjerenjima ljudi i ne zahtijevaju duboko poznavanje znanosti.
3. Erozija povjerenja :Povjerenje javnosti u institucije i osobe iz vlasti opada iz raznih razloga. Teorije zavjere često koriste postojeće nepovjerenje prikazujući moćne entitete (vlade, farmaceutske tvrtke itd.) kako skrivaju ili manipuliraju informacijama u opake svrhe.
4. Psihološke potrebe :Teorije zavjere mogu ljudima pružiti osjećaj sigurnosti i kontrole u kaotičnom i neizvjesnom svijetu. Oni nude objašnjenja koja imaju smisla za slučajne ili tragične događaje i mogu pomoći pojedincima da se osjećaju dijelom "posebne" skupine koja zna "istinu".
5. Pristranost potvrde :Ljudi su skloni tražiti informacije koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja. Algoritmi društvenih medija mogu stvoriti "odjeke" u kojima su korisnici izloženi sličnom sadržaju, jačajući njihove predrasude i smanjujući vjerojatnost da će naići na suprotna stajališta.
6. Strah i emocije :Teorije zavjere često iskorištavaju ljudske strahove, tjeskobe i emocije. Koristeći te ranjivosti, mogu učiniti ljude osjetljivijima na vjerovanje dezinformacijama, osobito tijekom kriza poput pandemije.
7. Politička polarizacija :Teorije zavjere mogu biti politički nabijene, usklađujući se s postojećim političkim ideologijama. Na primjer, neke teorije zavjere mogu se uskladiti s antiestablišmentskim ili antiglobalizacijskim osjećajima, privlačeći određene političke demografske skupine.
8. Nedostatak medijske pismenosti :Mnogi pojedinci nemaju vještine za procjenu vjerodostojnosti informacija na internetu. Zbog toga su podložniji vjerovanju u senzacionalne naslove, videozapise i postove koji promoviraju teorije zavjere.
Učinkovito rješavanje teorija zavjere uključuje borbu protiv dezinformacija, promicanje znanstvene pismenosti i poticanje vještina kritičkog mišljenja. Također zahtijeva poticanje povjerenja javnosti u pouzdane izvore informacija i rješavanje temeljnih društvenih problema koji doprinose raširenom vjerovanju u teorije zavjere.
