COVID-19:Izbjegavaju li pacijenti s akutnim moždanim udarom hitnu pomoć?
Strah od dobivanja COVID-19:
Pacijenti s moždanim udarom mogu se bojati zaraze COVID-19 dok traže hitnu pomoć ili tijekom hospitalizacije. Ova strepnja bi ih mogla odgoditi ili spriječiti u prepoznavanju simptoma moždanog udara i brzom posjetu bolnici, što bi dovelo do smanjenja simptoma akutnog moždanog udara.
Pogrešno tumačenje simptoma moždanog udara:
Povećana svijest i zabrinutost javnosti o simptomima COVID-19, kao što su groznica i kašalj, mogu zasjeniti prepoznavanje tipičnih simptoma moždanog udara. Posljedično, pojedinci koji imaju simptome moždanog udara mogu ih pogrešno protumačiti kao COVID-19, što dovodi do pogrešne dijagnoze i odgađanja liječenja.
Odgođeni pristup prijevozu:
Prekidi uzrokovani pandemijom utjecali su na sustave javnog prijevoza, a pacijenti bi se mogli suočiti s izazovima u pristupu pouzdanom prijevozu kako bi došli do ustanova hitne pomoći za akutni moždani udar. Osim toga, preraspodjela resursa i ograničenja kapaciteta tijekom pandemije mogu odgoditi vrijeme odgovora na hitne slučajeve, povećavajući prepreke s kojima se susreću pacijenti s akutnim moždanim udarom.
Preopterećeni zdravstveni sustavi:
Mnogi zdravstveni sustavi suočili su se s neviđenim naporima tijekom pandemije zbog priljeva pacijenata s COVID-19. Posljedično, pacijenti s moždanim udarom mogu oklijevati koristiti odjel hitne pomoći ili druge zdravstvene usluge zbog svoje percepcije ograničenih resursa ili zabrinutosti da bi mogli biti teret za sustav.
Nedostatak svijesti:
Unatoč naporima da se podigne svijest, još uvijek može postojati praznina u obrazovanju javnosti o važnosti traženja pravovremene liječničke pomoći za akutne simptome moždanog udara, čak i tijekom pandemije. Kao rezultat toga, neki pacijenti možda neće u potpunosti razumjeti hitnost i moguće posljedice odgođenog liječenja, što pridonosi smanjenom korištenju zdravstvene skrbi.
Smanjena prevalencija pacijenata s akutnim moždanim udarom koji traže hitnu pomoć ima posljedice na ishode pacijenata. Podaci pokazuju da su pacijenti koji su doživjeli moždani udar tijekom pandemije suočeni s povećanim rizikom od smrti i invaliditeta. Ova situacija naglašava kritičnu potrebu za osiguranjem kontinuiteta skrbi za pacijente s moždanim udarom i učinkovito rješavanje prepreka koje ometaju njihov pristup pravovremenoj dijagnozi i liječenju.
Može se provesti nekoliko mjera kako bi se potaknuli pacijenti s akutnim moždanim udarom da traže hitnu pomoć tijekom pandemije:
- Edukacija javnosti: Naglašavanje vremenski osjetljive prirode moždanog udara i važnosti brze medicinske intervencije, čak i tijekom pandemije.
- Olakšavanje telemedicine: Promicanje telemedicinskih konzultacija za procjenu simptoma moždanog udara na daljinu i smanjenje nepotrebnih posjeta hitnoj službi.
- Davanje prioriteta skrbi za akutni moždani udar: Osiguravanje skrbi za akutni moždani udar ostaje prioritet u raspodjeli resursa kako bi se omogućile pravovremene procjene, intervencije i rehabilitacija.
- Implementacija sigurnosnih protokola: Poboljšanje sigurnosnih protokola u zdravstvenim ustanovama kako bi se ublažila zabrinutost u vezi s rizikom od infekcije COVID-19 za pacijente i zdravstvene radnike.
- Suradnja i umrežavanje: Poticanje suradnje između centara za moždani udar, hitne medicinske službe i pružatelja primarne zdravstvene zaštite kako bi se osigurao koordinirani pristup skrbi za moždani udar tijekom pandemije.
Rješavanje problema neiskorištenosti hitne skrbi za akutni moždani udar zahtijeva stalne napore pružatelja zdravstvenih usluga, tijela za javno zdravstvo i zajednice kako bi se smanjila kašnjenja, podigla svijest i osiguralo da pacijenti s moždanim udarom dobiju njegu koja im je potrebna odmah, pridonoseći boljim ishodima pacijenata usred izazova izazvana pandemijom COVID-19.
