Na koji način narušeni integritet kože predstavlja infekciju?
1. Oštećena kožna barijera: Zdrava koža djeluje kao prirodna barijera koja sprječava ulazak patogena. Kada je koža oštećena zbog rana, posjekotina, ogrebotina ili opeklina, stvara izravan put za mikroorganizme da uđu u tijelo, povećavajući rizik od infekcije.
2. Gubitak zaštitnih slojeva: Najudaljeniji sloj kože (epidermis) sastoji se od tijesno zbijenih stanica koje sprječavaju gubitak vode i ulazak patogena. Oštećenje epidermisa remeti ovu zaštitnu barijeru, dopuštajući mikroorganizmima da dopru do dubljih slojeva kože i potencijalno uzrokuju infekciju.
3. Oštećena imunološka funkcija: Imunološke stanice kože igraju ključnu ulogu u prepoznavanju i uklanjanju patogena koji prodiru na površinu kože. Kada je koža oštećena, lokalni imunološki odgovor može biti oslabljen, što otežava borbu protiv invazivnih mikroorganizama.
4. Povećana vlaga: Oštećena koža često postaje vlažna zbog gubitka tekućine iz rane ili prisutnosti eksudata. Ovo vlažno okruženje predstavlja idealno tlo za razmnožavanje bakterija, potičući njihov rast i kolonizaciju.
5. Usađivanje stranog tijela: U slučajevima otvorenih rana ili kirurških rezova, uporaba medicinskih uređaja ili šavova može stvoriti dodatne putove za infekciju. Ako ti uređaji nisu pravilno sterilizirani ili ako se ne poštuju odgovarajuće mjere kontrole infekcije, mogu unijeti bakterije i povećati rizik od infekcije.
6. Ugrožavanje sustava: Ljudi s osnovnim zdravstvenim problemima, poput dijabetesa ili imunosupresije, skloniji su infekcijama. Smanjeni integritet kože kod takvih osoba može dodatno povećati rizik od infekcije zbog oslabljenog imunološkog odgovora.
Kako bi se rizik od infekcije smanjio na najmanju moguću mjeru u slučajevima smanjenog integriteta kože, neophodna je pravilna njega rane i higijenska praksa. Pravodobno čišćenje rane, promjena obloga i mjere prevencije infekcije presudni su u poticanju zacjeljivanja i sprječavanju komplikacija povezanih s infekcijom.
