Koja su medicinska stanja simptomatična za plitko disanje?

Nekoliko medicinskih stanja može manifestirati plitko disanje, koje se također naziva tahipneja ili ubrzano disanje. Dok se ubrzano disanje može pojaviti kao odgovor na različite čimbenike kao što su vježbanje ili stres, uporno plitko disanje može ukazivati ​​na temeljni medicinski problem. Evo nekih medicinskih stanja povezanih s plitkim disanjem:

1. Respiratorna stanja :

- KOPB (Kronična opstruktivna plućna bolest) :KOPB je progresivna bolest pluća koja uzrokuje ograničenje protoka zraka, što otežava disanje. Plitko disanje često se opaža kod osoba s KOPB-om tijekom egzacerbacija ili uznapredovalih stadija bolesti.

- Astma :Astmatičari mogu osjetiti plitko, ubrzano disanje tijekom napadaja astme zbog suženja bronha, što ograničava protok zraka.

- Upala pluća :Infekcije poput upale pluća mogu uzrokovati upalu pluća, što rezultira plitkim disanjem jer se tijelo bori da uzme dovoljnu količinu kisika.

- Plućna embolija :Začepljenje plućne arterije ili njezinih ogranaka može dovesti do plitkog disanja zbog smanjenog protoka kisika u pluća.

2. Kardiološka stanja :

- Kongestivno zatajenje srca :Zatajenje srca može uzrokovati nakupljanje tekućine u plućima (plućni edem), što dovodi do plitkog disanja i nedostatka zraka.

- Aritmije :Određeni poremećaji srčanog ritma, poput supraventrikularne tahikardije (SVT) ili fibrilacije atrija, mogu povećati broj otkucaja srca i rezultirati plitkim disanjem.

3. Metabolički i neurološki poremećaji :

- Dijabetička ketoacidoza (DKA) :Teška komplikacija dijabetesa, DKA uzrokuje da tijelo proizvodi ketone koji mijenjaju pH krvi, što potencijalno dovodi do plitkog i ubrzanog disanja.

- Hipotireoza :Slabo aktivna štitnjača može usporiti brzinu disanja, ponekad uzrokujući plitko disanje dok tijelo pokušava nadoknaditi smanjenu isporuku kisika.

- Guillain-Barréov sindrom :Ovaj autoimuni poremećaj utječe na periferni živčani sustav, potencijalno dovodeći do progresivne slabosti mišića, uključujući mišiće uključene u disanje, uzrokujući plitko disanje.

4. Anemija :

Snižene razine hemoglobina kod anemije mogu ograničiti kapacitet krvi za prijenos kisika, što rezultira brzim i plitkim disanjem dok tijelo pokušava povećati unos kisika.

5. Anksiozni poremećaji :

U nekim slučajevima stanja povezana s tjeskobom, kao što su napadaji panike ili generalizirani anksiozni poremećaj, mogu potaknuti plitko, ubrzano disanje kao fizički odgovor na stres.

Ako primijetite uporno plitko disanje ili bilo koje povezane simptome, uključujući otežano disanje, bol u prsima, vrtoglavicu ili smetenost, ključno je odmah potražiti liječničku pomoć. Vaš liječnik će procijeniti vaše simptome, povijest bolesti i obaviti odgovarajuće testove kako bi utvrdio temeljni uzrok i pružio potrebno liječenje.