Što je granični poremećaj osobnosti?
Granični poremećaj osobnosti (BPD) je mentalna bolest koja utječe na način na koji osoba misli, osjeća i ponaša se. Osobe s BPD-om često imaju intenzivne emocije, nestabilne veze i impulzivno ponašanje. Također mogu doživjeti osjećaje praznine, bezvrijednosti i ljutnje.
BPD je ozbiljna mentalna bolest, ali se može liječiti. Uz terapiju, osobe s BPD-om mogu naučiti upravljati svojim emocijama, graditi zdrave odnose i živjeti ispunjene živote.
Simptomi BPD-a
Simptomi BPD-a mogu se razlikovati od osobe do osobe. Neki od najčešćih simptoma uključuju:
* Emocionalna nestabilnost: Osobe s BPD-om često doživljavaju intenzivne emocije, poput ljutnje, tuge i tjeskobe. Ove emocije može biti teško kontrolirati i mogu dovesti do impulzivnog ponašanja.
* Nestabilni odnosi: Osobe s BPD-om često imaju poteškoća u stvaranju i održavanju zdravih odnosa. U jednom trenutku mogu biti privrženi i zahtjevni, au sljedećem distancirani i hladni. Također mogu imati poteškoća s povjerenjem u druge.
* Impulzivna ponašanja: Osobe s BPD-om mogu se impulzivno ponašati, poput trošenja, kockanja ili zlouporabe supstanci. Ovakva ponašanja mogu im pomoći da se nose sa svojim intenzivnim emocijama, ali mogu dovesti i do ozbiljnih problema.
* Osjećaj praznine: Osobe s BPD-om često se osjećaju prazno iznutra. Možda se ne osjećaju kao da imaju svrhu u životu i mogu se osjećati kao da nisu dovoljno dobri.
* Bezvrijednost: Osobe s BPD-om često se osjećaju bezvrijedno i nedostojno voljeti. Možda vjeruju da su drugima na teret i mogu imati poteškoća s prihvaćanjem komplimenata.
* Ljutnja: Osobe s BPD-om mogu doživjeti intenzivan bijes, koji može biti teško kontrolirati. Mogu postati verbalno ili fizički agresivni i mogu imati poteškoća u upravljanju ljutnjom na zdrav način.
Uzroci BPD-a
Točni uzroci BPD-a nisu poznati, ali postoji niz čimbenika koji mogu pridonijeti poremećaju, uključujući:
* Genetika: Smatra se da se BPD javlja u obiteljima. Ako imate bliskog člana obitelji s BPD-om, veća je vjerojatnost da ćete i sami razviti poremećaj.
* Kemija mozga: Osobe s BPD-om mogu imati razlike u razinama određenih neurotransmitera, poput serotonina i dopamina. Ovi neurotransmiteri uključeni su u regulaciju raspoloženja i impulzivnost.
* Trauma iz djetinjstva: Ljudi koji su doživjeli traumu u djetinjstvu, poput zlostavljanja ili zanemarivanja, imaju veću vjerojatnost da će razviti BPD. Trauma iz djetinjstva može dovesti do problema s privrženošću, što može otežati stvaranje i održavanje zdravih odnosa.
Liječenje BPD-a
Ne postoji lijek za BPD, ali postoje tretmani koji mogu pomoći ljudima da upravljaju svojim simptomima i žive ispunjenim životom. Neki od najčešćih tretmana za BPD uključuju:
* Psihoterapija: Psihoterapija, koja se naziva i terapija razgovorom, može pomoći osobama s BPD-om da razumiju svoje misli, osjećaje i ponašanja. Terapija također može pomoći ljudima da nauče kako upravljati svojim emocijama, graditi zdrave odnose i nositi se sa stresom.
* Lijekovi: Lijekovi mogu pomoći u liječenju nekih simptoma BPD-a, kao što su depresija, anksioznost i impulzivnost.
* Trening društvenih vještina: Trening društvenih vještina može pomoći osobama s BPD-om da nauče kako komunicirati s drugima na zdrav način. Ovaj trening može pomoći ljudima da razviju bolje komunikacijske vještine, vještine asertivnosti i vještine rješavanja problema.
* Hospitalizacija: U nekim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija za osobe s BPD-om koje imaju ozbiljne simptome. Hospitalizacija može ljudima pružiti sigurno okruženje u kojem mogu dobiti liječenje i podršku.
BPD je ozbiljna mentalna bolest, ali se može liječiti. Uz odgovarajuće liječenje, osobe s BPD-om mogu naučiti upravljati svojim simptomima i živjeti ispunjen život.
- Kako Mjera Balance Korištenje Berg Balance Scale
- Koji su dugoročni učinci epilepsije ?
- Koja je vrsta neuroglije u Tay-Sachsovom sindromu?
- Simptomi neuropatije
- Četiri strukture koje mogu uzrokovati kompresiju živca ili udar za sindrom torakalnog izlaza su?
- Kako se zove sindrom kada se osoba osjeća loše zbog zločinca umjesto žrtve?

