Što nam možete reći o multiploj sklerozi?

Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav, koji uključuje mozak, leđnu moždinu i vidne živce. Karakterizira ga upala i oštećenje mijelinske ovojnice, zaštitne ovojnice koja okružuje živčana vlakna.

Simptomi :

Simptomi MS-a mogu se uvelike razlikovati od osobe do osobe, ovisno o mjestu i opsegu oštećenja živčanog sustava. Neki uobičajeni simptomi uključuju:

- Umor

- Slabost

- Utrnulost ili trnci u udovima

- Problemi s vidom (zamućenje, dvoslike, gubitak boje)

- Poteškoće s koordinacijom i ravnotežom

- Problemi s govorom i gutanjem

- Problemi s mjehurom i crijevima

- Kognitivne promjene (gubitak pamćenja, poteškoće s koncentracijom)

- Promjene raspoloženja (depresija, anksioznost)

Vrste :

Postoje četiri glavne vrste MS-a:

- Relapsno-remitentna MS (RRMS) :Ovo je najčešći tip MS-a. Karakteriziraju ga razdoblja pogoršanja (relapsa) nakon kojih slijede razdoblja remisije kada se simptomi popravljaju ili nestaju.

- Primarno progresivna MS (PPMS) :Ovu vrstu MS karakterizira stalno pogoršanje simptoma bez izraženih relapsa i remisija.

- Sekundarno progresivna MS (SPMS) :Ovaj tip MS-a razvija se nakon početnog razdoblja RRMS-a. Karakterizira ga postupno napredovanje simptoma bez izraženih relapsa i remisija.

- Progresivna relapsirajuća MS (PRMS) :Ovu vrstu MS karakterizira kombinacija progresivnog pogoršanja simptoma i povremenih recidiva.

Uzroci

Točan uzrok MS-a nije poznat, ali se smatra da je povezan s kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. Vjeruje se da imunološki sustav pogrešno napada mijelinsku ovojnicu, uzrokujući upalu i oštećenje.

Čimbenici rizika

Određeni čimbenici mogu povećati rizik od razvoja MS-a, uključujući:

- Genetika :Ljudi s obiteljskom poviješću MS-a imaju veću vjerojatnost da će razviti ovo stanje.

- Dob :MS se najčešće dijagnosticira u dobi od 20 do 40 godina.

- Spol :Žene imaju veću vjerojatnost da će razviti MS nego muškarci.

- Utrka :MS je češća kod bijelaca nego kod ljudi drugih rasa.

- Čimbenici okoliša :Određeni čimbenici iz okoliša, poput izloženosti određenim virusima ili kemikalijama, također mogu igrati ulogu u razvoju MS-a.

Dijagnoza

Dijagnosticiranje MS-a može biti izazovno jer ne postoji nijedan test koji može definitivno potvrditi stanje. Liječnici koriste kombinaciju povijesti bolesti, fizičkog pregleda, neurološkog pregleda, MRI skeniranja i drugih testova za postavljanje dijagnoze.

Liječenje

Ne postoji lijek za MS, ali postoje tretmani koji mogu pomoći u upravljanju simptomima i usporiti napredovanje bolesti. To uključuje lijekove, fizikalnu terapiju, radnu terapiju, govornu terapiju i promjene načina života.

Prognoza

Prognoza za MS razlikuje se od osobe do osobe. Neki ljudi mogu doživjeti blage simptome koji im ne smetaju značajno u svakodnevnom životu, dok drugi mogu razviti ozbiljne simptome koji značajno utječu na njihovu mobilnost i neovisnost. Većina ljudi s MS-om ima normalan očekivani životni vijek, iako simptomi bolesti mogu utjecati na njihovu kvalitetu života.