Kako celijakija utječe i koliko često?
Celijakija je autoimuni poremećaj koji uzrokuje upalu tankog crijeva. Ova upala može oštetiti resice, malene izbočine poput prstiju koje oblažu tanko crijevo i pomažu u apsorpciji hranjivih tvari. Kada su resice oštećene, tijelo ne može pravilno apsorbirati hranjive tvari, što može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući:
* Gubitak težine
* Proljev
* Bol u trbuhu
* Mučnina
* Povraćanje
* Umor
* Anemija
* Osteoporoza
* Pothranjenost
* Osipi na koži
* Neurološki problemi
Koliko se često javlja celijakija?
Celijakija je relativno čest poremećaj koji pogađa oko 1% populacije. Češći je kod žena nego kod muškaraca i obično se javlja u obiteljima. Celijakija se može razviti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće se dijagnosticira u odraslih osoba između 20. i 40. godine života.
Tko je u opasnosti od celijakije?
Ljudi koji su u opasnosti od celijakije uključuju one koji:
* Imati obiteljsku povijest celijakije
* Europskog su podrijetla
* Imate dijabetes tipa 1, Hashimotov tiroiditis ili neki drugi autoimuni poremećaj
* Imate Downov sindrom ili Turnerov sindrom
Kako se dijagnosticira celijakija?
Celijakija se dijagnosticira analizom krvi i biopsijom tankog crijeva. Test krvi provjerava antitijela koja su povezana s celijakijom. Ako je krvni nalaz pozitivan, radi se biopsija tankog crijeva za potvrdu dijagnoze.
Kako se liječi celijakija?
Jedini način liječenja celijakije je bezglutenska dijeta. To znači izbjegavanje svih namirnica koje sadrže gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu. Bezglutenska dijeta može pomoći u saniranju oštećenja tankog crijeva i ublažavanju simptoma celijakije.
Kakvi su dugoročni izgledi za osobe s celijakijom?
Uz strogu bezglutensku dijetu, većina ljudi s celijakijom može živjeti zdrav, normalan život. Međutim, ako se celijakija ne liječi, može dovesti do niza ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući pothranjenost, osteoporozu i rak.
