Zašto ljudi imaju različite otkucaje srca?
Nekoliko čimbenika može pridonijeti razlikama u broju otkucaja srca među pojedincima. Evo nekoliko ključnih razloga zašto ljudi mogu imati različite otkucaje srca:
1. Starost:otkucaji srca imaju tendenciju smanjenja s godinama. Kako ljudi stare, njihov broj otkucaja srca u mirovanju općenito se usporava. To je zato što srce postaje učinkovitije u pumpanju krvi, a ukupni tjelesni metabolizam se smanjuje.
2. Razina kondicije:Redovita tjelesna vježba može značajno utjecati na otkucaje srca. Bolji pojedinci obično imaju niži broj otkucaja srca u mirovanju. To je zato što su njihova srca jača i učinkovitija, dopuštajući im da pumpaju više krvi sa svakim otkucajem, smanjujući potrebu da srce kuca brže.
3. Veličina tijela:Veći pojedinci obično imaju sporije otkucaje srca u usporedbi s manjim pojedincima. To je zato što veće tijelo zahtijeva više krvi za pumpanje, što može dovesti do povećanog opterećenja srca. Kako bi se to kompenziralo, broj otkucaja srca može se smanjiti kako bi se osigurao odgovarajući protok krvi bez pretjeranog opterećenja srca.
4. Genetika:Neki pojedinci mogu naslijediti prirodno brži ili sporiji rad srca. Genetske varijacije u genima povezanim sa srčanim ritmom i funkcijom mogu utjecati na brzinu kojom srce kuca.
5. Lijekovi:Određeni lijekovi mogu utjecati na otkucaje srca kao nuspojava. Na primjer, beta-blokatori, koji se obično koriste za liječenje visokog krvnog tlaka, mogu usporiti otkucaje srca blokirajući učinke adrenalina (epinefrina) na srce.
6. Stres i emocionalno stanje:Stres i emocije mogu privremeno povećati broj otkucaja srca. Kada osoba doživi stres ili intenzivne emocije, poput straha ili uzbuđenja, aktivira se tjelesni simpatički živčani sustav, što dovodi do ubrzanog otkucaja srca.
7. Medicinska stanja:Određena medicinska stanja, kao što su problemi sa štitnjačom, anemija, dehidracija, vrućica i bolesti srca, mogu utjecati na brzinu otkucaja srca. Na primjer, pretjerano aktivna štitnjača (hipertireoza) može uzrokovati ubrzan rad srca, dok premala štitnjača (hipotireoza) može dovesti do sporijeg rada srca.
Važno je napomenuti da otkucaji srca osobe mogu varirati tijekom dana i varirati ovisno o čimbenicima kao što su tjelesna aktivnost, spavanje i držanje. Normalan broj otkucaja srca u mirovanju za odrasle općenito se kreće između 60 i 100 otkucaja u minuti. Međutim, neki sportaši i visoko trenirani pojedinci mogu imati otkucaje srca u mirovanju ispod 60 otkucaja u minuti, dok drugi mogu imati malo više otkucaje srca unutar normalnog raspona.
Ako ste zabrinuti u vezi s otkucajima srca ili osjetite značajne promjene u otkucajima srca u mirovanju, savjetuje se da se posavjetujete sa zdravstvenim radnikom radi procjene i odgovarajućeg liječenja.
