Zašto je protok krvi u kapilarama sporiji od arterijskih i venskih žila?
Protok krvi u kapilarama sporiji je od arterijskih i venskih žila zbog nekoliko čimbenika:
1. Uži promjer:
- Kapilare imaju znatno uži promjer u usporedbi s arterijama i venama. Prosječni promjer kapilare je oko 5-10 mikrometara, dok arterije i vene mogu biti promjera nekoliko milimetara.
- Uži promjer kapilara povećava otpor protoku krvi, što dovodi do sporije brzine.
2. Povećana površina:
- Kapilare imaju razgranatu mrežu međusobno povezanih žila, što rezultira većom ukupnom površinom za izmjenu tvari između krvi i okolnih tkiva.
- Povećana površina stvara veće trenje između krvi i stijenki krvnih žila, što pridonosi sporijem protoku krvi.
3. Veća viskoznost:
- Viskoznost krvi, koja predstavlja otpor tekućine protoku, veća je u kapilarama u usporedbi s većim krvnim žilama.
- Prisutnost crvenih krvnih stanica, proteina plazme i drugih komponenti u krvi pridonosi povećanju viskoznosti, što otežava protok krvi kroz uske kapilare.
4. Izmjena tekućine:
- Kapilare su primarna mjesta za izmjenu tekućina, hranjivih tvari, kisika, ugljičnog dioksida i otpadnih tvari između krvi i okolnih tkiva.
- Dok krv prolazi kroz kapilare, tekućina i tvari kreću unutra i van, dodatno usporavajući protok krvi.
Stoga kombinacija užeg promjera, povećane površine, veće viskoznosti i izmjene tekućine zajedno pridonose sporijem protoku krvi u kapilarama u usporedbi s arterijskim i venskim žilama.
