Kako toplinska iscrpljenost utječe na tjelesnu temperaturu?

Iscrpljenost toplinom ne povisuje značajno središnju temperaturu tijela. Iako iscrpljenost toplinom može dovesti do povećanja tjelesne temperature, ona obično ostaje ispod razina koje se smatraju opasno visokima. Javlja se kada tijelo gubi prekomjernu količinu tekućine i elektrolita zbog dugotrajnog izlaganja visokim temperaturama ili teške tjelesne aktivnosti. Umjesto izrazito visoke tjelesne temperature, osobe s toplinskom iscrpljenošću pokazuju simptome kao što su obilno znojenje, slabost, vrtoglavica, grčevi u mišićima, mučnina i umor.

Regulacija tjelesne temperature je poremećena kada su prirodni mehanizmi hlađenja tijela nadvladani prekomjernom toplinom. Normalno, tijelo se hladi znojenjem i otpuštanjem topline kroz kožu. Međutim, u ekstremnim uvjetima tijelo možda neće moći dovoljno brzo osloboditi toplinu, što dovodi do povećanja tjelesne temperature.

Toplinska iscrpljenost blaži je oblik bolesti uzrokovane toplinom u usporedbi s toplinskim udarom. Toplinski udar nastaje kada unutarnja temperatura tijela dosegne opasno visoke razine, obično iznad 40°C (104°F). Toplinski udar je hitan medicinski slučaj i zahtijeva hitno liječenje kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije i potencijalno oštećenje organa.