Srčani udar, moždani udar, angina, PAD:Što se događa?

Razumijevanje srčanog udara, moždanog udara, angine i periferne arterijske bolesti (PAB):

1. Srčani udar (infarkt miokarda):

Srčani udar nastaje kada se protok krvi u dijelu srca smanji ili zaustavi, uzrokujući oštećenje srčanog mišića. Najčešći uzrok je nakupljanje plaka (ateroskleroza) u koronarnim arterijama, koje su krvne žile koje opskrbljuju srce krvlju bogatom kisikom. Plak se sastoji od kolesterola, masti, kalcija i drugih tvari. Kada se plak nakupi, on sužava arterije i smanjuje protok krvi. Srčani udari mogu biti opasni po život i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

2. Moždani udar (cerebrovaskularni akcident):

Moždani udar se događa kada je poremećen dotok krvi u dio mozga. To može biti uzrokovano krvnim ugruškom (ishemijski moždani udar) koji blokira arteriju u mozgu ili pucanjem ili curenjem krvne žile (hemoragijski moždani udar) koji oštećuje moždano tkivo. Kao i srčani udar, moždani udar također je često uzrokovan aterosklerozom, ali se događa u arterijama koje vode do ili unutar mozga. Moždani udari su hitna medicinska stanja i pravovremena intervencija može poboljšati ishode i smanjiti potencijalne invaliditete.

3. Angina (stabilna angina i nestabilna angina):

Angina je vrsta boli ili nelagode u prsima koja se javlja zbog smanjenog dotoka krvi u srce. To se događa kada srčani mišić ne prima dovoljno krvi bogate kisikom. Stabilna angina je predvidljiva bol u prsima koja se obično javlja pri naporu ili stresu i nestaje tijekom mirovanja. Nestabilna angina je teža, nepredvidljiva i može se pojaviti čak i u mirovanju. Obje vrste angine su pokazatelji mogućih problema sa srcem i treba ih odmah pregledati liječnik.

4. Periferna arterijska bolest (PAB):

Bolest perifernih arterija javlja se kada dođe do suženja ili začepljenja arterija u udovima (noge ili ruke), što dovodi do smanjenog protoka krvi. Ovo stanje često uzrokuju isti čimbenici koji pridonose aterosklerozi, poput nakupljanja plaka, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, pušenja i dijabetesa. PAD može uzrokovati simptome poput bolova u nogama, grčeva, utrnulosti ili umora tijekom aktivnosti i može povećati rizik od srčanog i moždanog udara.

Prepoznavanje čimbenika rizika i znakova upozorenja ovih stanja ključno je za pravovremenu prevenciju, liječenje i liječenje. Rana dijagnoza, promjene načina života, odgovarajući lijekovi i medicinske intervencije igraju vitalnu ulogu u smanjenju rizika i učinkovitom upravljanju ovim stanjima. Ako osjetite bol u prsima, otežano disanje, nelagodu u ruci, neuobičajene glavobolje ili bilo koje zabrinjavajuće simptome, neophodno je odmah potražiti liječničku pomoć.