Zašto je želučana kiselina korisna?

Želučana kiselina, također poznata kao želučana kiselina, igra nekoliko bitnih uloga u ljudskom probavnom sustavu:

1. Probava hrane: Želučana kiselina prvenstveno je odgovorna za razgradnju složenih proteina u hrani koju jedemo. Sadrži klorovodičnu kiselinu (HCl) koja denaturira proteine, razvija njihovu strukturu i čini ih dostupnijima probavnim enzimima. Time se pokreće proces probave proteina.

2. Upijanje minerala: Želučana kiselina pomaže u apsorpciji određenih minerala, posebice željeza i kalcija. HCl u želučanoj kiselini pretvara feri željezo (Fe3+) koje se teško apsorbira u fero željezo (Fe2+), koje se lakše apsorbira u crijevima. Slično tome, želučana kiselina može otopiti kalcijeve soli, povećavajući apsorpciju kalcija.

3. Aktivacija hranjivih tvari: Neki vitamini i hranjive tvari zahtijevaju kiselu sredinu za svoju aktivaciju. Na primjer, želučana kiselina aktivira pepsinogen, prethodnik probavnog enzima pepsina. To osigurava da pepsin postane aktivan samo u kiseloj sredini želuca i počne razgrađivati ​​proteine.

4. Zaštita od patogena: Želučana kiselina djeluje kao obrambeni mehanizam protiv štetnih mikroorganizama. Kiselo okruženje može ubiti bakterije, viruse i druge patogene prisutne u progutanoj hrani ili vodi, smanjujući rizik od infekcija i bolesti koje se prenose hranom.

5. Mišićne kontrakcije: Želučana kiselina igra ulogu u regulaciji mišićnih pokreta želuca i crijeva. Potiče kontrakciju glatkih mišića, tjerajući hranu kroz probavni trakt i osiguravajući pravilno miješanje s probavnim enzimima.

6. Regulacija apetita: Želučana kiselina može utjecati na regulaciju apetita i osjećaj sitosti. Istezanje i pH želuca šalju signale mozgu, pridonoseći osjećaju sitosti i smanjujući prejedanje.

Vrijedno je napomenuti da iako je želučana kiselina vitalna za probavu i zaštitu, prekomjerne ili niske razine mogu dovesti do raznih zdravstvenih problema. Stanja poput refluksa kiseline, gastritisa i čira javljaju se kada ima previše želučane kiseline, dok se hipoklorhidrija odnosi na nedovoljnu proizvodnju želučane kiseline. Održavanje odgovarajuće ravnoteže želučane kiseline ključno je za optimalno zdravlje probavnog sustava.