Odakle u mozgu dolazi epilepsija i što se događa ako se ukloni?
Epilepsija je neurološki poremećaj karakteriziran ponavljajućim napadajima, koji su kratke epizode abnormalne električne aktivnosti u mozgu. Točan uzrok epilepsije često je nepoznat, ali može nastati iz različitih čimbenika ili stanja koji ometaju normalnu funkciju mozga, kao što su:
- Ozljeda ili trauma mozga: Ozljede glave, moždani udar ili druge vrste oštećenja mozga mogu uzrokovati stvaranje ožiljnog tkiva, što može ometati normalnu električnu aktivnost i povećati rizik od napadaja.
- Genetski faktori: Neki oblici epilepsije imaju genetsku komponentu i mogu se javljati u obiteljima. Međutim, ako imate rođaka s epilepsijom ne znači nužno da ćete razviti to stanje.
- Razvojne abnormalnosti: Epilepsija ponekad može biti povezana s razvojnim abnormalnostima u mozgu koje se javljaju prije rođenja ili tijekom ranog djetinjstva.
- Infekcije: Određene infekcije, poput meningitisa ili encefalitisa, mogu uzrokovati upalu u mozgu i dovesti do napadaja.
- Metabolički poremećaji: Neke metaboličke neravnoteže, poput niske razine šećera u krvi (hipoglikemije) ili poremećaja elektrolita, mogu utjecati na rad mozga i izazvati napadaje.
- Tumori: Rijetko, tumori mozga također mogu uzrokovati napadaje, osobito ako su smješteni u područjima mozga koja kontroliraju električnu aktivnost.
Što se događa ako se ukloni:
U slučajevima kada epileptični napadaji potječu iz specifičnog, dobro definiranog područja mozga koje nije uključeno u vitalne funkcije, operacija se može razmotriti kao opcija liječenja. Ova vrsta operacije naziva se kirurgija epilepsije ili resektivna kirurgija. Cilj operacije epilepsije je uklanjanje dijela mozga koji uzrokuje napadaje uz očuvanje normalne funkcije mozga.
Vrsta operacije epilepsije koja se izvodi ovisi o mjestu žarišta napadaja i opsegu zahvaćenog moždanog tkiva. Neki uobičajeni kirurški zahvati za epilepsiju uključuju:
1. Temporalna lobektomija: Ovo je najčešći tip operacije epilepsije i uključuje uklanjanje dijela temporalnog režnja, obično hipokampusa i amigdale. Obično se izvodi za napadaje koji potječu iz temporalnog režnja.
2. Frontalna lobektomija: Ovaj postupak uklanja dio frontalnog režnja i radi se za napadaje koji potječu iz frontalnog režnja.
3. Parijetalna lobektomija: Ova operacija uklanja dio parijetalnog režnja i izvodi se za napadaje koji potječu iz parijetalnog režnja.
4. Okcipitalna lobektomija: Ovaj postupak uključuje uklanjanje dijela okcipitalnog režnja i radi se za napadaje koji potječu iz okcipitalnog režnja.
5. Kalosotomija korpusa: Ova operacija uključuje rezanje corpus callosuma, snopa vlakana koji povezuje dvije hemisfere mozga. Radi se za napadaje koji zahvaćaju obje hemisfere.
6. Hemisferektomija: Ovo je opsežniji postupak koji uključuje uklanjanje cijele hemisfere mozga. Rijetko se izvodi i rezerviran je za slučajeve teške epilepsije koja se ne može kontrolirati drugim tretmanima.
Uspješnost operacije epilepsije ovisi o vrsti epilepsije i mjestu žarišta napadaja. U mnogim slučajevima operacija može učinkovito kontrolirati ili čak ukloniti napadaje, poboljšavajući kvalitetu života osoba s epilepsijom. Međutim, važno je napomenuti da je operacija epilepsije složen postupak i treba je pažljivo razmotriti u dogovoru s timom iskusnih zdravstvenih radnika.
