Kako mozak govori srcu da pumpa?

Mozak komunicira sa srcem putem autonomnog živčanog sustava, koji je mreža živaca koja kontrolira nevoljne tjelesne funkcije kao što su otkucaji srca, probava i disanje. Autonomni živčani sustav dijeli se na dvije grane:simpatički živčani sustav i parasimpatički živčani sustav.

Simpatički živčani sustav odgovoran je za tjelesnu reakciju "bori se ili bježi". Kada se aktivira simpatički živčani sustav, to uzrokuje ubrzanje otkucaja srca, sužavanje krvnih žila i širenje zjenica. To omogućuje tijelu da se pripremi za fizičku aktivnost.

Parasimpatički živčani sustav odgovoran je za tjelesnu reakciju "odmori se i probavi". Kada se parasimpatički živčani sustav aktivira, to uzrokuje usporavanje otkucaja srca, širenje krvnih žila i sužavanje zjenica. To omogućuje tijelu da se opusti i sačuva energiju.

Mozak komunicira sa srcem kroz živac vagus, koji je dugi živac koji povezuje mozak sa srcem, plućima i drugim organima u abdomenu. Živac vagus prenosi signale od mozga do srca koji kontroliraju otkucaje srca i druge aspekte rada srca.

Osim autonomnog živčanog sustava, mozak sa srcem komunicira i preko hormona. Hormoni su kemijski glasnici koji se otpuštaju u krvotok i putuju cijelim tijelom. Neki hormoni, poput adrenalina i noradrenalina, mogu uzrokovati ubrzanje otkucaja srca. Drugi hormoni, poput acetilkolina, mogu uzrokovati usporavanje otkucaja srca.

Kontrola mozga nad srcem neophodna je za održavanje homeostaze, odnosno unutarnje ravnoteže tijela. Kontrolom otkucaja srca i drugih aspekata rada srca, mozak pomaže osigurati da tijelo ima kisik i hranjive tvari potrebne za pravilno funkcioniranje.