Kako se spajaju moždano deblo i leđna moždina?
Moždano deblo i leđna moždina povezani su kroz foramen magnum, veliki otvor na dnu lubanje. Moždano deblo je dio mozga koji se povezuje s leđnom moždinom, a čine ga produžena moždina, pons i srednji mozak. Duguljasta moždina je najinferiorniji dio moždanog debla, a povezuje se s leđnom moždinom u razini prvog vratnog kralješka (C1). Pons se nalazi iznad produžene moždine i povezuje se s malim mozgom. Srednji mozak se nalazi iznad ponsa i povezuje se s velikim mozgom.
Moždano deblo i leđna moždina povezani su nizom struktura, uključujući:
* Bijela tvar: Bijela tvar moždanog debla i leđne moždine sastoji se od mijeliniziranih aksona, koji su dugačke, tanke projekcije živčanih stanica koje prenose električne signale.
* Siva tvar: Siva tvar moždanog debla i leđne moždine sastoji se od nemijeliniziranih aksona, dendrita (kratkih, razgranatih izbočina živčanih stanica koje primaju električne signale) i staničnih tijela.
* Krvne žile: Moždano deblo i leđna moždina opskrbljuju se krvlju mrežom krvnih žila, uključujući vertebralne arterije, bazilarnu arteriju i prednju spinalnu arteriju.
* Mengene: Moždano deblo i leđna moždina prekriveni su s tri sloja moždanih ovojnica, koje su zaštitne membrane. Moždanske opne su dura mater, arahnoidna mater i pia mater.
Moždano deblo i leđna moždina ključni su za brojne vitalne funkcije, uključujući:
* Disanje: Moždano deblo kontrolira mišiće koji su odgovorni za disanje.
* Puls: Moždano deblo kontrolira otkucaje srca i krvni tlak.
* Refleksi: Moždano deblo i leđna moždina kontroliraju brojne reflekse, poput refleksa trzaja koljena i refleksa zjenice.
* Senzacija: Moždano deblo i leđna moždina prenose senzorne informacije iz tijela u mozak.
* Pokret: Moždano deblo i leđna moždina kontroliraju pokrete slanjem signala mišićima.
Moždano deblo i leđna moždina neophodni su za život, a svako oštećenje ovih struktura može imati ozbiljne posljedice.
