Kako mozak pohranjuje pamćenje?
Kodiranje memorije :Proces kojim se informacije primaju, obrađuju i pohranjuju u mozgu.
Senzorna memorija: Pohranjuje informacije na kratak trenutak, poput vida ili sluha.
Kratkotrajno pamćenje (STM): Privremeno čuva ograničenu količinu informacija, obično nekoliko sekundi ili minuta.
Dugotrajno pamćenje (LTM): Pohranjuje informacije na dulje vrijeme i to je memorija na koju obično mislimo kada govorimo o memoriji.
2. Pohrana:
Asocijativne mreže :Sjećanja su pohranjena u međusobno povezanim putovima neurona koji se nazivaju asocijativne mreže.
Distribuirana pohrana :Sjećanja nisu pohranjena na jednom mjestu, već su raspoređena po mozgu.
Sinaptičke promjene: Formiranje dugoročnog pamćenja povezano je s jačanjem sinaptičkih veza između neurona (naziva se dugoročna potenciacija ili LTP) i slabljenjem veza koje se ne koriste često (dugotrajna depresija ili LTD).
Neuronski krugovi :Sjećanja se mogu pohraniti unutar obrazaca aktiviranja specifičnih neuronskih krugova.
3. Dohvaćanje:
Vraćanje memorije :Proces pristupa pohranjenim memorijama.
Poziv: Dohvaćanje informacija iz memorije bez vanjskih znakova.
Priznanje: Identificiranje ili odabir prethodno susrećenih informacija pri susretu s poznatim podražajem.
Rekonstrukcija :Kombiniranje pohranjenih dijelova informacija za ponovno stvaranje cjelovitih sjećanja.
4. Konsolidacija:
Konsolidacija memorije :Proces stabilizacije novostečenih sjećanja i njihovo premještanje iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.
Konsolidacija sustava :Smatra se da hipokampus ima ključnu ulogu u konsolidaciji novih sjećanja, formiranju dugoročnih sjećanja putem komunikacije s drugim područjima mozga.
Sinteza proteina: Čini se da je sinteza novih proteina bitna za konsolidaciju pamćenja.
Spavaj :San je ključan za konsolidaciju pamćenja, osobito za deklarativna (temeljena na činjenicama) sjećanja.
5. Ponovna konsolidacija:
Rekonsolidacija pamćenja :Proces ponovnog aktiviranja pohranjene memorije i njezinog ažuriranja ili modificiranja u svjetlu novih informacija ili iskustava.
Destabilizacija i ponovna stabilizacija :Ponovno aktiviranje memorije "destabilizira" memoriju, dopuštajući izmjene prije nego što se memorija ponovno stabilizira u ažuriranom obliku.
Utjecaj na učenje :Ponovna konsolidacija može dovesti do jačanja ili slabljenja sjećanja, utječući na prisjećanje i sposobnosti učenja.
6. Zaboravljanje:
Propadanje pamćenja :Sjećanja mogu propasti ili izblijedjeti tijekom vremena ako se aktivno ne prakticiraju ili ponovno posjećuju.
Smetnje :Proaktivno ometanje događa se kada prethodno naučene informacije ometaju novo učenje, dok se retroaktivno ometanje događa kada nove informacije ometaju prisjećanje prethodno naučenog materijala.
Amnezija :Oštećenje mozga ili neurološka stanja mogu dovesti do amnezije, gdje pojedinci imaju poteškoća sa stvaranjem novih sjećanja ili vraćanjem pohranjenih sjećanja.
