Što se događa u vašem mozgu kada imate napadaj?
Početak napadaja:
- Neuroni:Napadaji počinju kada se grupa neurona u mozgu aktivira pretjerano i sinkrono. Normalno, neuroni komuniciraju jedni s drugima putem kontroliranih električnih signala.
- Epileptička žarišta:U osoba s epilepsijom (sklonost ponavljanju napadaja), mogu postojati specifične regije u mozgu poznate kao "epileptička žarišta" ili "žarišta napadaja" gdje može potjecati abnormalna električna aktivnost.
Širenje napadaja:
- Lokalizirani napadaj:U nekim slučajevima, prekomjerna električna aktivnost ostaje ograničena na određeno područje mozga, uzrokujući lokalizirane napadaje. Oni se često nazivaju žarišnim napadajima ili parcijalnim napadajima.
- Generalizirani napadaj:kod generaliziranih napadaja abnormalna električna pražnjenja brzo se šire cijelim mozgom, zahvaćajući obje hemisfere. Ovi napadaji rezultiraju gubitkom svijesti i karakterističnim motoričkim simptomima.
Vrste napadaja:
1. Fokalni napadaji (parcijalni napadaji):
- Jednostavni žarišni napadaji:Ovi napadaji zahvaćaju ograničeno područje mozga i ne oštećuju svijest. Simptomi mogu uključivati nevoljne pokrete, senzorne promjene ili promijenjene emocije.
- Složeni žarišni napadaji:Osim simptoma jednostavnih žarišnih napadaja, složeni žarišni napadaji također uključuju poremećaj svijesti. Pojedinci mogu doživjeti prazne poglede, zbunjenost i poteškoće s reagiranjem tijekom ovih napadaja.
2. Generalizirani napadaji:
- Napadaji izostanka:Ovi kratki napadaji, koji se nazivaju i "petit mal" napadaji, uzrokuju kratke gubitke svijesti koji mogu proći nezapaženo. Obično se javljaju u djetinjstvu.
- Mioklonički napadaji:miokloničke napadaje karakteriziraju iznenadni trzaji mišića.
- Klonički napadaji:Ritmični, trzajni pokreti udova ili cijelog tijela obilježje su kloničkih napadaja.
- Tonički napadaji:Dugotrajna ukočenost ili rigidnost mišića javlja se kod toničkih napadaja.
- Toničko-klonički napadaji (Grand Mal napadaji):To su generalizirani napadaji koji uključuju i toničku i kloničku fazu, često rezultirajući gubitkom svijesti, mišićnim kontrakcijama i potencijalnim gubitkom kontrole nad mjehurom.
Električne promjene:
Tijekom napadaja abnormalna električna pražnjenja u mozgu ometaju normalnu aktivnost mozga. Elektroencefalografija (EEG), alat koji bilježi električnu aktivnost u mozgu, može otkriti i karakterizirati obrasce ovih abnormalnih električnih pražnjenja, pomažući u dijagnozi i klasifikaciji napadaja.
Učinci nakon napadaja:
- Postiktalna faza:Nakon napadaja, pojedinci mogu ući u post-iktalnu fazu, koja može trajati od minuta do sati. Ovu fazu karakteriziraju zbunjenost, dezorijentacija i pospanost.
- Toddova paraliza:Privremena slabost ili paraliza jedne strane tijela može se pojaviti nakon napadaja. To je poznato kao Toddova paraliza i obično nestaje s vremenom.
Razumijevanje moždanih procesa uključenih u napadaje ključno je za razvoj učinkovitih strategija liječenja. Lijekovi, kirurške intervencije i drugi pristupi imaju za cilj kontrolirati ili ukloniti abnormalna električna pražnjenja, čime se smanjuje učestalost i ozbiljnost napadaja.