Vaš blizanac ima autizam hoće li ga imati i vaša beba?

Imati blizanca s poremećajem iz autističnog spektra (ASD) ne znači definitivno da će i vaša beba imati ASD. Iako genetika igra ulogu u razvoju ASD-a, ona nije jedini odlučujući faktor.

ASD je složeno neurorazvojno stanje s više čimbenika koji doprinose, uključujući genetske utjecaje i utjecaje iz okoliša. Istraživanja sugeriraju da postojanje bliskog člana obitelji s ASD-om, poput blizanca, povećava rizik od stanja kod druge djece u obitelji. Međutim, važno je razumjeti da ovaj povećani rizik ne znači da je neizbježan ili zajamčen.

Specifični genetski mehanizmi koji leže u pozadini ASD-a još nisu u potpunosti shvaćeni, a tu su uključeni i različiti genetski čimbenici. Neka istraživanja pokazuju da genetske varijacije i mutacije mogu doprinijeti razvoju ASD-a. Međutim, obrazac nasljeđivanja ASD-a je složen i uključuje i uobičajene i rijetke genetske varijante u interakciji s čimbenicima okoliša.

Nekoliko okolišnih čimbenika također je povezano s povećanim rizikom od ASD-a, uključujući poodmaklu dob roditelja, određene prenatalne izloženosti, nisku porođajnu težinu i komplikacije tijekom trudnoće i poroda. Ovi čimbenici mogu utjecati na razvoj mozga i pridonijeti razvoju ASD-a.

Stoga, iako imati blizanca s ASD-om povećava vjerojatnost da i vaša beba ima to stanje, to nije konačna indikacija. Pojava ASD-a je višestruka i pod utjecajem je kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika. Ako ste zabrinuti zbog rizika od ASD-a kod vaše bebe ili imate konkretna pitanja o obiteljskoj anamnezi i genetskom savjetovanju, preporučljivo je konzultirati se s medicinskim stručnjakom, poput genetičara ili pedijatra, za personalizirane upute i informacije.