Što se događa s dišnim sustavom tijekom napadaja astme?
Tijekom napadaja astme događa se nekoliko promjena u dišnom sustavu:
1. Bronhokonstrikcija: Mišići oko dišnih putova (bronhija) se kontrahiraju, uzrokujući sužavanje dišnih putova i otežavajući protok zraka. To je glavni uzrok poteškoća s disanjem i piskanja tijekom napadaja astme.
2. Upala: Dišni putovi postaju upaljeni, što dovodi do oticanja, pojačanog stvaranja sluzi i dodatnog sužavanja dišnih putova. Upala je uzrokovana oslobađanjem upalnih medijatora kao što su histamin, leukotrieni i citokini.
3. Povećana proizvodnja sluzi: Stanice u dišnim putovima proizvode prekomjerne količine guste, ljepljive sluzi. Ta sluz začepljuje sužene dišne putove, dodatno ometa protok zraka i otežava disanje.
4. Kašljanje: Prirodni odgovor tijela na iritaciju i opstrukciju uzrokovanu astmom je kašalj. Kašalj može pomoći u izbacivanju dijela sluzi i pročišćavanju dišnih putova, ali također može biti naporan i dodatno iritirati dišne putove.
5. Ubrzano disanje: U pokušaju da uđe više zraka u pluća, osoba može disati brže i pliće. Ovo ubrzano disanje može dovesti do daljnjeg umora i nelagode.
6. Stezanje u prsima: Kombinacija bronhokonstrikcije, upale i povećane proizvodnje sluzi može dovesti do osjećaja stezanja ili pritiska u prsima. To je zato što su dišni putovi ograničeni, što otežava kretanje zraka u pluća i iz njih.
7. Kratkoća daha: Kao rezultat suženih dišnih putova i povećanog otpora protoku zraka, osoba osjeća kratak dah ili dispneju. To je osjećaj nemogućnosti ulaska dovoljno zraka u pluća.
Ako je napadaj astme ozbiljan, može dovesti do značajnog smanjenja protoka zraka, opasno niske razine kisika u krvi i mogućeg zatajenja disanja. Za osobe s astmom važno je da imaju akcijski plan za astmu i da znaju kada upotrijebiti svoje lijekove za brzo ublažavanje (bronhodilatatore) i potražiti liječničku pomoć ako im se simptomi pogoršaju ili ne reagiraju na lijekove.
