Što je šok terapija?
Kako djeluje šok terapija?
Točan mehanizam kojim šok terapija ispoljava svoje terapeutske učinke još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Međutim, vjeruje se da električna stimulacija izaziva različite promjene u kemiji mozga, uključujući:
1. Promjena razina neurotransmitera :Šok terapija može utjecati na razine određenih neurotransmitera u mozgu, poput serotonina i dopamina, koji su uključeni u regulaciju raspoloženja i ponašanja.
2. Smanjenje abnormalne aktivnosti mozga :U stanjima kao što su depresija i shizofrenija, može doći do abnormalne električne aktivnosti u određenim regijama mozga. Šok terapija može pomoći u ispravljanju ovih abnormalnih obrazaca, što dovodi do poboljšanja simptoma.
3. Uzrok neuroplastičnih promjena :Električna stimulacija povezana s terapijom šokom može potaknuti neuroplastičnost, što se odnosi na sposobnost mozga da se reorganizira i formira nove neuronske veze. Ove promjene mogu pridonijeti terapijskim učincima.
Kada se koristi šok terapija?
Šok terapija se obično razmatra kada drugi tretmani nisu bili učinkoviti ili se ne mogu tolerirati. Prvenstveno se koristi za teške i na liječenje otporne slučajeve mentalnih bolesti, kao što su:
1. Depresija :Šok terapija se može preporučiti osobama s teškom depresijom koje nisu reagirale na lijekove ili psihoterapiju.
2. Shizofrenija :Može se koristiti za upravljanje simptomima shizofrenije, kao što su halucinacije, iluzije i neorganizirano razmišljanje, osobito kada drugi tretmani nisu uspjeli.
3. Bipolarni poremećaj :Šok terapija može se koristiti za liječenje teških maničnih epizoda ili brzog mijenjanja manije u depresiju kod bipolarnog poremećaja.
4. Ostali uvjeti :U rijetkim slučajevima, šok terapija se može razmotriti za osobe s teškom katatonijom ili neuroleptičkim malignim sindromom (NMS).
Koje su nuspojave šok terapije?
Šok terapija može imati određene nuspojave, uključujući:
1. Gubitak kratkoročnog pamćenja :Privremeno oštećenje pamćenja, osobito za događaje koji su se dogodili u vrijeme liječenja, česta je nuspojava. To se obično riješi s vremenom.
2. Glavobolje :Glavobolje se mogu javiti nakon šok terapije, ali obično nestaju unutar nekoliko dana.
3. Mučnina i povraćanje :Ove se nuspojave mogu javiti, osobito tijekom početne faze liječenja, ali obično prolaze.
4. Dugotrajna zbunjenost :U nekim slučajevima, pojedinci mogu doživjeti razdoblje zbunjenosti ili dezorijentacije nakon terapije šokom, što se obično popravlja unutar nekoliko dana.
5. Upala mišića :Električna stimulacija može izazvati bol u mišićima ili nelagodu, osobito na mjestu tretmana.
6. Druge rijetke komplikacije :U rijetkim slučajevima, šok terapija može biti povezana s težim komplikacijama kao što su kardiovaskularni problemi ili napadaji koji traju duže od planiranog.
Važno je napomenuti da ove nuspojave variraju u težini i učestalosti, te da ih medicinski tim pažljivo prati i njima upravlja tijekom liječenja.
Je li šok terapija sigurna?
Šok terapija općenito se smatra sigurnim i učinkovitim tretmanom, osobito kada druge intervencije nisu bile uspješne. Međutim, kao i svaki medicinski postupak, ima potencijalne rizike i nuspojave. Napredak u ovom području, kao što je pažljiv odabir pacijenata, individualizirani planovi liječenja i izmjene postupka, pomogli su poboljšati sigurnost i smanjiti štetne učinke tijekom vremena.
Za pojedince koji razmišljaju o šok terapiji ključno je razumjeti njezine dobrobiti i rizike, razgovarati o svojim problemima sa stručnjakom za mentalno zdravlje i donijeti informiranu odluku o tome je li to odgovarajući tretman za njihovo stanje.
