Zašto se radi lobotomija?

Lobotomija je kirurški zahvat kojim se prekidaju veze između prednjih režnjeva mozga i ostatka mozga. Nekad se koristio za liječenje raznih mentalnih bolesti, uključujući shizofreniju, depresiju i opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Lobotomije su prvi put izvedene 1930-ih, a popularizirao ih je portugalski neurolog António Egas Moniz. Moniz je vjerovao da prekidanje veza između frontalnih režnjeva i ostatka mozga može ublažiti simptome mentalne bolesti. Izveo je prvu lobotomiju 1935. i izvijestio da je bila uspješna u liječenju žene sa shizofrenijom.

Lobotomije su brzo stekle popularnost u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama. Do 1950-ih samo u Sjedinjenim Državama izvedeno je više od 50 000 lobotomija. Međutim, postupak je ubrzo pao u nemilost zbog visoke stope komplikacija i razvoja učinkovitijih tretmana za mentalne bolesti.

Lobotomije se danas smatraju barbarskim i neetičnim zahvatom. Više se ne izvode ni u jednoj zemlji.

Komplikacije lobotomije

Lobotomije mogu uzrokovati razne komplikacije, uključujući:

* Promjene osobnosti

* Nedostatak motivacije

* Nesposobnost apstraktnog razmišljanja

* Impulzivnost

* Inkontinencija

* Napadaji

* Smrt

Lobotomije također mogu dovesti do stanja koje se naziva "postlobotomijski sindrom". Ovaj sindrom karakteriziraju različiti simptomi, uključujući:

* Depresija

* Anksioznost

* Apatija

* Razdražljivost

* Poteškoće s koncentracijom

* Gubitak pamćenja

Postlobotomijski sindrom može trajati mjesecima ili čak godinama. Može ozbiljno narušiti kvalitetu života osobe koja je imala lobotomiju.

Alternative lobotomiji

Postoji niz alternativnih tretmana za duševne bolesti koji su mnogo sigurniji i učinkovitiji od lobotomije. Ovi tretmani uključuju:

* Lijekovi

* Psihoterapija

* Elektrokonvulzivna terapija

* Transkranijalna magnetska stimulacija

Ovi tretmani mogu pomoći u ublažavanju simptoma duševne bolesti bez opasnosti od ozbiljnih komplikacija.