Povijesno u velikim sukobima u kojima su SAD sudjelovale, postotak svih prijema u bolnicu odnosi se na borbene ozljede izvan borbe i bolesti?

U velikim sukobima koji uključuju Sjedinjene Države, postotak prijema u bolnicu zbog borbenih ozljeda i neborbenih bolesti i ozljeda je varirao. Neki primjeri uključuju:

1. Prvi svjetski rat (1917.-1918.) :U Sjedinjenim Državama otprilike 20% bolničkih prijema bilo je zbog borbenih ozljeda, dok je većina (80%) bila uzrokovana neborbenim uzrocima kao što su bolesti, nesreće i druge bolesti.

2. Drugi svjetski rat (1941.-1945.) :Tijekom Drugog svjetskog rata, otprilike 30% prijema u bolnicu pripisano je borbenim ozljedama, dok je preostalih 70% rezultat neborbenih čimbenika.

3. Korejski rat (1950.-1953.) :U Korejskom ratu otprilike 25% prijema u bolnicu bilo je povezano s ozljedama u borbi, a 75% nije bilo povezano s borbom.

4. Vijetnamski rat (1965.-1975.) :U Vijetnamskom ratu procjenjuje se da je oko 20-25% prijema u bolnicu bilo zbog borbenih ozljeda, dok je 75-80% bilo zbog neborbenih uzroka kao što su infekcije, okolišni uvjeti i nesreće.

5. Zaljevski rat (1990.-1991.) :Tijekom Zaljevskog rata, udio primljenih u bolnicu zbog borbenih ozljeda bio je relativno nizak, s procjenama u rasponu od 10% do 15%, dok su neborbeni uzroci činili većinu.

6. Operacija Iračka sloboda (2003.-2011.) :U operaciji Iračka sloboda, postotak prijema u bolnicu zbog borbenih ozljeda bio je otprilike 15-20%, s neborbenim čimbenicima koji su doprinijeli preostalim prijemima.

7. Operacija Trajna sloboda (2001.-2021.) :U operaciji Enduring Freedom (Afganistan), procjenjuje se da je oko 20% prijema u bolnicu bilo povezano s borbenim ozljedama, dok je većina (80%) bila uzrokovana neborbenim uzrocima.

Važno je napomenuti da ti postoci mogu varirati ovisno o konkretnom sukobu, raspoloživim medicinskim mogućnostima i prirodi uključenih borbenih operacija.