Osim odgovora na medicinske i psihološke potrebe HN, pružatelj zdravstvene skrbi također mora odgovoriti na njezinu sigurnost provedbom kojeg postupka?
Procjena rizika:
Provedite temeljitu procjenu rizika kako biste identificirali potencijalne sigurnosne rizike i ranjivosti za HN. To uključuje procjenu okoline HN-a, fizičkog i mentalnog zdravlja, sustava socijalne podrške i bilo kakve povijesti nasilja ili samoozljeđivanja.
Planiranje sigurnosti:
Razviti sigurnosni plan u suradnji s HN. Plan bi trebao uključivati strategije za upravljanje stresom, suočavanje s teškim emocijama i osiguranje osobne sigurnosti. To može uključivati postavljanje sigurnog prostora u domu HN-a, identificiranje osoba od povjerenja za podršku i izradu plana odgovora na kriznu situaciju.
Upravljanje lijekovima:
Ako HN uzima lijekove za svoje mentalno zdravstveno stanje, pobrinite se da ih uzima kako je propisano i nadzirite moguće štetne učinke. Lijekovi mogu igrati ključnu ulogu u stabilizaciji raspoloženja HN-a i smanjenju rizika od sigurnosnih incidenata.
Nadzor i praćenje:
Ovisno o razini rizika, HN može zahtijevati pomni nadzor ili praćenje kako bi se osigurala njihova sigurnost. To može uključivati redovite provjere, telefonske pozive ili kućne posjete pružatelja zdravstvenih usluga ili pomoćnog radnika.
Modifikacija okoliša:
Napravite potrebne izmjene u okruženju HN-a kako biste smanjili potencijalne opasnosti i promicali sigurnost. To može uključivati uklanjanje oštrih predmeta, učvršćivanje prozora i vrata i ugradnju pomoćnih uređaja za sprječavanje padova ili ozljeda.
Krizna intervencija:
Razvijte plan intervencije u kriznim situacijama koji opisuje korake koje treba poduzeti u slučaju hitne ili krizne situacije. Ovaj plan bi trebao uključivati podatke za kontakt hitnih službi, kriznih telefonskih linija i stručnjaka za mentalno zdravlje.
Provedbom ovih postupaka, pružatelji zdravstvenih usluga mogu pomoći u osiguravanju sigurnosti i dobrobiti HN-a dok se bave njihovim medicinskim i psihološkim potrebama.
