Kako se dobije meningitis?
1. Bakterijski meningitis :
- Izravan kontakt :Određene bakterije, kao što su *Streptococcus pneumoniae* (pneumokok), *Neisseria meningitidis* (meningokok) i *Haemophilus influenzae* tip b (Hib), mogu se širiti bliskim kontaktom s respiratornim kapljicama ili slinom zaražene osobe, kao npr. kašljanjem, kihanjem ili ljubljenjem.
2. Virusni meningitis :
- Respiratorni prijenos :Virusni meningitis često uzrokuju virusi koji obično uzrokuju respiratorne bolesti. Ti se virusi mogu širiti respiratornim kapljicama ili kontaktom s kontaminiranim površinama. Primjeri uključuju enteroviruse (npr. coxsackievirus i echovirus), virus zaušnjaka, virus ospica i virus gripe.
- Virusi koje prenose člankonošci :Neki virusi koji uzrokuju meningitis prenose se člankonošcima prijenosnicima, poput komaraca ili krpelja. Primjeri uključuju virus zapadnog Nila, virus istočnog konjskog encefalitisa, virus St. Louis encefalitisa i virus encefalitisa koji prenose krpelji.
3. Gljivični meningitis :
- Izloženost gljivicama :Gljivični meningitis može se pojaviti zbog izloženosti određenim gljivicama, često kod imunokompromitiranih osoba. Na primjer, *Cryptococcus neoformans* se može dobiti udisanjem spora iz kontaminiranog tla ili ptičjeg izmeta.
4. Parazitski meningitis :
- Parazitske infekcije :U rijetkim slučajevima, paraziti poput *Naegleria fowleri* (slobodno živuća ameba koja se obično nalazi u toploj slatkoj vodi) mogu uzrokovati meningoencefalitis putem nazalnog kontakta tijekom plivanja ili ronjenja u kontaminiranoj vodi.
5. Neinfektivni uzroci :
- Ozljeda glave ili operacija :Trauma glave ili kirurški zahvati u blizini mozga ili leđne moždine mogu dovesti do upale moždanih ovojnica, poznate kao aseptični meningitis.
- Sistemske bolesti :Neka temeljna medicinska stanja, kao što su određene autoimune bolesti (npr. lupus), rak ili reakcije na lijekove, mogu uzrokovati upalu moždanih ovojnica.
6. Epidemije meningitisa :
- Zatvorenost ili gužva :Izbijanja meningitisa mogu se pojaviti u okruženjima gdje su ljudi u bliskom kontaktu, kao što su škole, studentski domovi, vojne vojarne ili tijekom masovnih okupljanja. Ove su epidemije češće povezane s bakterijskim meningitisom, osobito meningokoknim meningitisom.
Neophodno je održavati dobru higijenu, uključujući često pranje ruku, pokrivanje usta i nosa prilikom kašljanja ili kihanja, redovno cijepljenje (npr. cjepivo protiv pneumokoka, meningokoka i Hib-a) i izbjegavanje kontakta s izvorima kontaminirane vode kako bi se smanjio rizik od meningitisa. Ako osjetite simptome kao što su jaka glavobolja, groznica, ukočen vrat, smetenost, mučnina ili povraćanje, odmah potražite liječničku pomoć. Rana dijagnoza i liječenje meningitisa ključni su za bolji ishod.
