Zašto su ljudi obično umirali kasno

U kasnim 1800-ima, postojalo je nekoliko čimbenika koji su pridonijeli visokoj stopi smrtnosti:

1. Zarazne bolesti:kasne 1800-te bile su vrijeme prije široko rasprostranjene imunizacije i učinkovitih antibiotika. Zbog toga su zarazne bolesti poput kolere, tuberkuloze, boginja, difterije i trbušnog tifusa bile česte i često smrtonosne. Te su se bolesti mogle brzo proširiti kroz gusto naseljene gradove, gdje su sanitarni uvjeti bili loši, a higijenske prakse ograničene.

2. Loši sanitarni uvjeti:Sanitarni uvjeti u mnogim gradovima bili su neadekvatni. Ulice su često bile neasfaltirane i pune smeća, a ljudski otpad nije se pravilno odlagao. To je stvorilo povoljno okruženje za širenje bakterija i bolesti.

3. Nedostatak medicinskog znanja i liječenja:Medicinsko znanje i liječenje bili su ograničeni u usporedbi s današnjim standardima. Mnoge bolesti nisu bile dobro shvaćene, a učinkoviti tretmani ili nisu bili dostupni ili široko dostupni. To je rezultiralo visokim stopama smrtnosti za mnoge bolesti koje su sada lako izlječive.

4. Pothranjenost i siromaštvo:Siromaštvo je bilo rašireno u to vrijeme, a mnogi ljudi nisu imali pristup odgovarajućoj prehrani. Pothranjenost je oslabila imunološki sustav, čineći pojedince osjetljivijima na bolesti.

5. Komplikacije pri porodu:Porod je bio posebno opasan događaj za žene. Bez suvremene medicinske skrbi komplikacije tijekom trudnoće i poroda bile su česte i često fatalne.

6. Ograničen pristup zdravstvenoj skrbi:Pristup zdravstvenoj skrbi bio je ograničen, posebno za siromašne i marginalizirane. Mnogi ljudi nisu mogli priuštiti medicinsku skrb ili nisu imali pristup medicinskim ustanovama.

Ovi su čimbenici zajedno pridonijeli visokoj stopi smrtnosti u kasnim 1800-ima. Kako je medicinsko znanje napredovalo, sanitarni uvjeti se poboljšavali, a imunizacija postajala sve raširenija, stopa smrtnosti postupno je opadala u sljedećim desetljećima.