Zašto su srednjovjekovni ljudi bili ljuti nakon crne smrti?

Crna smrt bila je pandemija bubonske kuge koja je zahvatila Europu i Aziju u 14. stoljeću. Procjenjuje se da je pandemija ubila između 75 i 200 milijuna ljudi ili oko jedne trećine stanovništva Europe.

Nakon crne smrti među preživjelima zavladao je širok bijes i ogorčenost. To je bilo zbog niza čimbenika, uključujući:

* Ekonomska dislokacija: Crna kuga poremetila je gospodarstvo, uzrokujući široku nezaposlenost i siromaštvo. Mnogi su ljudi izgubili svoje domove i sredstva za život, a neki su čak bili prisiljeni pribjeći kanibalizmu.

* Društveni preokret: Crna smrt dovela je do sloma društvenog poretka. Tradicionalna društvena hijerarhija bila je narušena, a mnogi su ljudi počeli dovoditi u pitanje autoritet crkve i plemstva.

* Vjerski progon: Crna smrt se često smatrala Božjom kaznom za grijehe čovječanstva. To je dovelo do široko rasprostranjenog progona Židova i drugih manjinskih skupina, koje su često optuživali za kugu.

* Politička nestabilnost: Crna smrt također je dovela do političke nestabilnosti. Mnoge vlade su svrgnute, a došlo je do raširenog nasilja i nemira.

Ljutnja i ljutnja koji su uslijedili nakon crne smrti bili su glavni čimbenik u izbijanju Stogodišnjeg rata, koji je trajao od 1337. do 1453. Rat je bio razoran sukob koji je dodatno oslabio Europu i pridonio socijalnom, gospodarskom i političkom promjene kasnog srednjeg vijeka.