Ovise li pluća o bilo kojem drugom dijelu ili dijelovima tijela za pomoć?
Cirkulacijski sustav: Pluća blisko surađuju s krvožilnim sustavom, posebno srcem i krvnim žilama. Srce pumpa krv osiromašenu kisikom u pluća kroz plućne arterije. U plućima krv oslobađa ugljični dioksid i preuzima kisik tijekom izmjene plinova. Krv obogaćena kisikom zatim se vraća u srce kroz plućne vene i srce je pumpa u ostatak tijela.
Respiratorni mišići: Pluća se oslanjaju na dišne mišiće, prvenstveno na dijafragmu i interkostalne mišiće, kako bi olakšali disanje. Dijafragma se steže i opušta, uzrokujući širenje i skupljanje prsne šupljine, što dovodi do kretanja zraka u pluća i iz njih. Interkostalni mišići pomažu u širenju i skupljanju prsnog koša, dodatno pomažući disanje.
Živčani sustav: Pluća su regulirana živčanim sustavom, osobito autonomnim živčanim sustavom. Živci iz moždanog debla, posebno dišni centar u produljenoj moždini, kontroliraju brzinu i dubinu disanja. Respiratorni centar prima signale od raznih receptora, uključujući one u plućima, kako bi po potrebi prilagodio obrasce disanja.
Torakalni kavez i kosti: Torakalni kavez, koji čine rebra, prsna kost i kralježnica, pruža strukturnu potporu i zaštitu pluća. Pomaže u održavanju oblika i volumena pluća, osiguravajući učinkovito disanje. Kosti prsnog koša također služe kao točke pričvršćivanja dišnih mišića.
Koža: Koža ima ulogu u izmjeni plinova kroz proces koji se naziva kožno disanje. Iako nema značajan doprinos u usporedbi s plućima, koža može izmijeniti male količine kisika i ugljičnog dioksida s okolinom, osobito u situacijama poput jakog znojenja ili kožnih poremećaja koji utječu na funkciju barijere kože.
Stoga, dok su pluća odgovorna za izmjenu plinova, ona ovise o podršci i koordinaciji raznih drugih dijelova tijela, uključujući krvožilni sustav, dišne mišiće, živčani sustav, prsni kavez, pa čak i kožu, kako bi se omogućilo učinkovito disanje i disanje .
