Zašto pacijent s neurološkim oštećenjem ne može zaštititi vlastiti dišni put?
Neurološka oštećenja mogu ometati složenu koordinaciju mišića i živaca potrebnih za zaštitu dišnih putova, što dovodi do povećanog rizika od aspiracije i respiratornih komplikacija. Neka specifična neurološka stanja i mehanizmi koji mogu oslabiti zaštitu dišnih putova uključuju:
- Disfagija: Neurološka oštećenja mogu utjecati na mišiće i živce uključene u gutanje, što dovodi do otežanog gutanja (disfagije). To može povećati rizik od ulaska hrane ili tekućine u pluća tijekom gutanja, što može dovesti do aspiracije.
- Oštećen refleks gaganja: Refleks gagiranja je zaštitni mehanizam koji pomaže u sprječavanju ulaska stranih tijela u dušnik. Neurološka oštećenja mogu oslabiti ili poništiti refleks grčanja, smanjujući sposobnost sprječavanja aspiracije.
- Smanjena svijest: Neurološka oštećenja mogu uzrokovati različite razine smanjene svijesti, od pospanosti do kome. U tim stanjima osoba može slabije reagirati na podražaje i manje moći održavati zaštitni dišni put.
- Paraliza: Neurološka oštećenja mogu dovesti do paralize ili slabosti mišića uključenih u zaštitu dišnih putova, kao što su mišići jezika, ždrijela i grkljana. To može ugroziti sposobnost zatvaranja i održavanja dišnih putova tijekom disanja i gutanja.
- Promijenjeni refleks kašlja: Refleks kašlja vitalni je mehanizam za uklanjanje sekreta i stranih tvari iz respiratornog trakta. Neurološka oštećenja mogu ometati refleks kašlja, čineći ga manje učinkovitim u sprječavanju aspiracije i čišćenju sekreta dišnih putova.
- Loša koordinacija gutanja i disanja: Neurološka stanja mogu poremetiti koordinaciju između gutanja i disanja, što dovodi do povećanog rizika od aspiracije tijekom jela i pijenja.
- Paralize kranijalnih živaca: Neurološka oštećenja mogu uključivati kranijalne živce odgovorne za zaštitu dišnih putova, kao što je glosofaringealni živac (odgovoran za gag refleks) i živac vagus (uključen u gutanje i funkciju glasnica). Oštećenje ovih živaca može poremetiti zaštitne reflekse dišnih putova.
Zbog ovih oštećenja, pojedinci s neurološkim stanjima često zahtijevaju pažljivo praćenje, pomoć tijekom obroka i specijalizirane intervencije kako bi se osigurala sigurnost dišnih putova i spriječila aspiracija.
