Kakve veze imaju brzina disanja i dubina s napadajima?
Brzina i dubina disanja mogu se promijeniti tijekom napadaja. To je zato što električna aktivnost u mozgu koja uzrokuje napadaj također može utjecati na respiratorni centar u moždanom deblu. To može uzrokovati brže ili sporije disanje ili dubinu disanja pliću ili dublju. Promjene u brzini i dubini disanja tijekom napadaja mogu dovesti do brojnih problema, uključujući:
- Hipoksija: To je stanje u kojem mozak i drugi organi ne dobivaju dovoljno kisika. Hipoksiju mogu uzrokovati brojni čimbenici tijekom napadaja, uključujući:
- Depresija disanja: To znači da je disanje sporije ili pliće od normalnog.
- Laringospazam: To znači da se mišići u grlu grče, blokirajući dišni put.
- Povećana potreba za kisikom: Mozak koristi puno kisika, a tijekom napadaja, potreba mozga za kisikom može se značajno povećati.
* Hiperventilacija: Ovo je stanje u kojem je disanje brže od normalnog. Hiperventilacija također može uzrokovati niz problema, uključujući:
- Hipokapnija: To znači da je razina ugljičnog dioksida u krvi preniska.
- Alkalijemija: To znači da je pH krvi previsok.
- Omaglica: Hiperventilacija može uzrokovati ošamućenost, vrtoglavicu i nesvjesticu.
Promjene u brzini i dubini disanja tijekom napadaja mogu biti opasne i mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija. Ako primijetite da netko ima napadaj i da mu je otežano disanje, važno je ostati miran i pozvati liječničku pomoć.
