Ako imate zatajenje bubrega, koliko dugo možete izdržati bez dijalize?
Zatajenje bubrega, osobito kada dosegne uznapredovali stadij, značajno smanjuje sposobnost bubrega da učinkovito filtriraju otpadne tvari, višak tekućine i toksine iz krvotoka. Kao rezultat toga, te se tvari mogu akumulirati u tijelu, što dovodi do stanja poznatog kao uremija. Uremija može uzrokovati različite simptome i komplikacije, kao što su mučnina, povraćanje, slabost, umor, otežano disanje, mentalna zbunjenost, napadaji, koma i na kraju smrt.
Dijaliza je tretman koji održava život i pomaže u uklanjanju otpadnih tvari i viška tekućine iz tijela kada bubrezi ne mogu adekvatno obavljati te funkcije. Može se izvesti na dva primarna načina:
1. Hemodijaliza:Ovo uključuje korištenje stroja za filtriranje krvi izvan tijela, uklanjanje otpadnih tvari i viška tekućine, a zatim vraćanje pročišćene krvi natrag u tijelo. Hemodijaliza se obično provodi nekoliko puta tjedno, obično nekoliko sati po sesiji.
2. Peritonealna dijaliza:Ova metoda koristi sluznicu abdomena (peritoneum) kao prirodni filter. Otopina za dijalizu se uvodi u peritonealnu šupljinu kroz kateter, a otpadne tvari i višak tekućine prelaze iz krvotoka u otopinu za dijalizu. Otopina za dijalizu se zatim ispušta i povremeno mijenja.
Bez odgovarajuće dijalize ili transplantacije bubrega, nakupljanje otpadnih tvari i tekućine može progresivno postati ozbiljnije, što u konačnici dovodi do komplikacija opasnih po život i na kraju do smrti. Stoga je osobama sa zatajenjem bubrega potrebna redovita dijaliza ili transplantacija bubrega kako bi preživjeli.