Uzrokuje li mokraćna kiselina bubrežne kamence?
Mokraćna kiselina doista može pridonijeti stvaranju bubrežnih kamenaca, također poznatih kao kamenac. Evo kako:
1. Prezasićenost: Mokraćna kiselina je otpadni proizvod koji nastaje kada tijelo razgrađuje purine, spojeve koji se nalaze u određenoj hrani i tkivima. Kada koncentracija mokraćne kiseline u urinu postane previsoka, može doći do stanja prezasićenosti, gdje ima više mokraćne kiseline nego što se urin može otopiti.
2. Kristalizacija: U prezasićenom stanju mogu se početi stvarati kristali mokraćne kiseline. Ovi sićušni kristali mogu se nakupljati i rasti, na kraju stvarajući veće, čvrste strukture poznate kao bubrežni kamenci.
3. Stvaranje kamena: Kristali mokraćne kiseline mogu djelovati kao mjesta nukleacije za akumulaciju drugih minerala, poput kalcija, oksalata i fosfata. Kako se sve više i više minerala veže za kristale mokraćne kiseline, bubrežni kamenci rastu i postaju tvrđi.
4. Čimbenici rizika: Određeni čimbenici mogu povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca mokraćne kiseline, kao što su:
- Dijeta s visokim udjelom purina:Konzumacija hrane bogate purinima, poput crvenog mesa, mesa organa, određenih plodova mora i nekih pića, može povećati proizvodnju mokraćne kiseline.
- Dehidracija:nedovoljan unos tekućine može dovesti do koncentriranog urina i viših razina mokraćne kiseline, povećavajući rizik od kristalizacije i stvaranja kamenca.
- Medicinska stanja:određena medicinska stanja, poput gihta, bolesti bubrega ili određenih genetskih poremećaja, mogu poremetiti metabolizam mokraćne kiseline i povećati rizik od bubrežnih kamenaca.
Važno je napomenuti da nisu svi bubrežni kamenci uzrokovani mokraćnom kiselinom. Postoje i druge vrste bubrežnih kamenaca, kao što su kalcij-oksalatni kamenci i struvitni kamenci, koji imaju različite uzroke i čimbenike rizika.
Ako ste zabrinuti zbog stvaranja bubrežnih kamenaca, savjetuje se da se posavjetujete sa zdravstvenim radnikom radi pravilne procjene, dijagnoze i liječenja.
