Kako promjena korištenja zemljišta može doprinijeti širenju zaraznih bolesti?
Postoji nekoliko načina na koje promjena korištenja zemljišta može doprinijeti širenju zaraznih bolesti:
Gubitak staništa: Pretvaranje prirodnih staništa u krajolike kojima dominira čovjek može rezultirati gubitkom staništa za životinjske vrste koje su rezervoari zaraznih bolesti. Kada ove životinje izgube svoja staništa, mogu doći u bliži kontakt s ljudima, povećavajući rizik od prijenosa bolesti. Na primjer, krčenje šuma u amazonskoj prašumi povezano je s povećanom učestalošću malarije, jer je smanjilo stanište za majmune koji su rezervoari parazita malarije.
Povećan kontakt ljudi i divljih životinja: Promjena korištenja zemljišta također može dovesti do povećanog kontakta ljudi i divljih životinja, što može olakšati prijenos zaraznih bolesti. Na primjer, širenje poljoprivrednog zemljišta u šumska područja može dovesti ljude u kontakt s divljim životinjama koje prenose bolesti poput virusa ebole i majmunskih boginja.
Zagađenje vode: Promjena korištenja zemljišta također može dovesti do onečišćenja vode, što može dovesti do širenja zaraznih bolesti. Na primjer, krčenje šuma može dovesti do povećane erozije i sedimentacije u vodenim tijelima, što može stvoriti povoljne uvjete za rast bakterija i drugih mikroorganizama koji uzrokuju bolesti kao što su kolera i tifusna groznica.
Klimatske promjene :Promjena korištenja zemljišta također može doprinijeti klimatskim promjenama, koje mogu promijeniti distribuciju i učestalost zaraznih bolesti utječući na temperaturu, količinu padalina i vlažnost. Na primjer, porast temperature zbog klimatskih promjena povezan je sa širenjem raspona komaraca koji prenose denga groznicu i žutu groznicu.
Općenito, promjena korištenja zemljišta može imati značajan utjecaj na širenje zaraznih bolesti i važno je uzeti u obzir potencijalne zdravstvene rizike povezane s promjenama korištenja zemljišta kada se donose odluke o načinu korištenja zemljišta.
