Što je osnova imunološkog pamćenja?
1. Prepoznavanje antigena:
Tijekom infekcije, stanice koje prezentiraju antigen (APC) hvataju i prezentiraju antigene izvedene iz patogena imunološkim stanicama. Ove antigene prepoznaju B-stanice i T-stanice, koje se aktiviraju i razmnožavaju.
2. Stvaranje memorijskih B stanica:
Aktivirane B stanice diferenciraju se u plazma stanice, koje proizvode protutijela specifična za antigen. Neke B stanice dalje se razvijaju u memorijske B stanice. Te stanice imaju dug životni vijek i ostaju u tijelu nakon uklanjanja infekcije.
3. Stvaranje memorijskih T stanica:
Aktivirane T-stanice također stvaraju memorijske T-stanice. Postoje dvije glavne vrste memorijskih T stanica:središnje memorijske T stanice (Tcm) i efektorske memorijske T stanice (Tem). Tcm stanice nalaze se u limfoidnom tkivu, dok Tem stanice cirkuliraju cijelim tijelom, osiguravajući brze imunološke odgovore.
4. Ponovno izlaganje antigenu:
Nakon ponovnog izlaganja istom patogenu, memorijske B stanice i memorijske T stanice brzo prepoznaju antigen. Ovo prepoznavanje pokreće brz i snažan imunološki odgovor.
5. Proizvodnja protutijela i stanično posredovani imunitet:
Memorijske B stanice brzo se diferenciraju u plazma stanice koje proizvode antitijela nakon ponovnog izlaganja antigenu. Ova antitijela neutraliziraju patogena, sprječavajući infekciju. Memorijske T stanice mogu izravno uništiti zaražene stanice ili aktivirati druge imunološke stanice da eliminiraju patogen.
6. Učinak pojačanja:
Naknadni susreti s istim patogenom dodatno pojačavaju imunološku memoriju. Ovo je poznato kao booster efekt. Svako sljedeće izlaganje dovodi do bržeg i snažnijeg imunološkog odgovora, pružajući bolju zaštitu od patogena.
Imunološka memorija ključna je za dugotrajni imunitet i zaštitu od infekcija. Omogućuje imunološkom sustavu da brzo i učinkovito odgovori na patogene s kojima se ranije susreo, sprječavajući ili minimizirajući težinu naknadnih infekcija.
