Što uzrokuje niske monocite?
1. Poremećaji koštane srži: Monociti nastaju u koštanoj srži. Stoga svaki poremećaj koji utječe na funkciju koštane srži, poput leukemije, mijelodisplastičnih sindroma ili aplastične anemije, može rezultirati niskim monocitima.
2. Sepsa i infekcije: Teške infekcije, poput sepse, ili određene virusne i bakterijske infekcije poput bruceloze ili tuberkuloze, mogu dovesti do smanjenja proizvodnje monocita.
3. Autoimune bolesti: Neka autoimuna stanja poput reumatoidnog artritisa ili sistemskog eritemskog lupusa mogu uzrokovati da imunološki sustav napadne i uništi monocite.
4. Kortikosteroidi i kemoterapija: Određeni lijekovi, osobito kortikosteroidi u visokim dozama i lijekovi za kemoterapiju, mogu privremeno potisnuti funkciju koštane srži, što dovodi do niskog broja monocita.
5. Urođena stanja: Rijetki genetski poremećaji, poput Chediak-Higashi sindroma ili Wiskott-Aldrich sindroma, mogu uzrokovati niske monocite od rođenja.
6. Splenomegalija: Povećana slezena (splenomegalija) može izdvojiti i uhvatiti monocite, što dovodi do niskog broja u krvotoku.
7. Ciroza jetre: Uznapredovala bolest jetre, poput ciroze, može oslabiti proizvodnju i otpuštanje monocita.
8. HIV/AIDS: Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) može oštetiti koštanu srž i utjecati na proizvodnju monocita.
Važno je napomenuti da je nizak broj monocita često posljedica temeljnog zdravstvenog stanja. Ako imate trajnu monocitopeniju, posavjetujte se sa svojim liječnikom radi pravilne procjene i dijagnoze kako biste utvrdili uzrok.
